DŽO BAJDEN I SRBI: Predavanje analitičara Predraga Rajića na Jutjub kanalu KCNS (VIDEO)
PREDAVANjE geopolitičkog analitičara Predraga Rajića na temu „Džo Bajden i Srbi" može se pogledati na Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.
Novoizabrani predsednik SAD Džozef Robinet Junior Bajden je prvi put posetio našu zemlju davnih sedamdesetih godina kada je Srbija bila u sastavu SFRJ, u vreme vladavine Josipa Broza Tita.
Bajden je tada kao član delegacije Senata SAD imao priliku da učestvuje u poseti Beogradu i razgovara sa Titom. U arhivama našeg Ministarstva spoljnih poslova se može pronaći pismo koje je Bajden uputio Titu, gde mu zahvaljuje na gostoprimstvu i ističe da je bio zadovoljan i polaskan tom svojom prvom posetom Beogradu.
U to vreme se u Americi na Jugoslaviju gledalo kao na tampon zonu i državu preko koje može da se deluje na one zemlje koje su se dekolonizovale od zapadnoevropskih kolonizatora i postale deo Pokreta nesvrstanih.
U vreme raspada bivše Jugoslavije 1992/93. Bajden drugi put posećuje Srbiju, kao šef Spoljnopolitičkog komiteta Senata, kada se u Domu narodne skupštine susreće sa tadašnjim predsednikom Srbije, kasnije predsednikom SRJ, Slobodanom Miloševićem.
Milošević je u jeku građanskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini primio Bajdena i grupu senatora. Prema Bajdenovim rečima Milošević je u tim pregovorima bio vrlo oštar i zahtevao je da se okončaju ratna dejstva u kojima je učešće uzela i SRJ.
Rajić dalje u svom predavanju citira tadašnje stavove Bajdena u kojima navodi da je bilo reči o agresivnom ratu koji je SR Jugoslavija u većoj a Hrvatska u manjoj meri vodila protiv suverene države Bosne i Hercegovine, te da je sastavni deo tog rata bio dobro isplaniran i sračunat genocid nad bošnjačkim narodom u Bosni i Hercegovini od strane srpskih vlasti.
Predavač navodi i da je Bajden bio jedan od prvih koji se otvoreno zalagao za bombardovanje Beograda još devedesetih godina, smatrajući da samo na taj način može doći do okončanja sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
U drgoj polovini devedesetih godina dolazi do eskalacije rata na Kosovu i Metohiji. Osim što je bio bošnjački lobista, Bajden je u nešto manjoj meri bio i albanski lobista, podržavajući Albance na KiM i imajući razumevanja za separatističke težnje Albanaca. Smatrao je da je Miloševićev kriminalni režim bio krivac za sve što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije, kao i njegovo agresorsko i kolonijalno delovanje na prostoru Kosova i Metohije.
Bajden je nakon 2009. godine, kada postaje vicepredsednik SAD, još nekoliko puta dolazio u Beograd. U tim posetama susreo se s Borisom Tadićem, tadašnjim predsednikom Republike Srbije, i ne poštujući diplomatski protokol nije se poklonio srpskoj zastavi na način na koji to rade strani državnici kada dođu u posetu. Taj čin je okarakterisan kao diplomatski skandal i vrsta diplomatske poruke.
Prema Rajićevim rečima neku vrstu optimizma „da nije sve tako crno" u budućim odnosima novoizabranog predsednika SAD prema Srbiji ulivaju neka imena u administraciji koja su naklonjena Srbima i koja će se baviti ovim delom sveta, poput g. Karpentera, i koji će biti podrška Srbiji na putu evropskih integracija.
- Za srpsko društvo je najbitnije da održi društvenu stabilnost jer samo stabilna država Srbija može da pomogne svom narodu na Kosovu i Metohiji, ali i u drugim državama regiona- zaključuje Predrag Rajić.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)