KOMENTAR: Mogu li mrtvi da pomire žive?

NEDELjNI napad na ruske aerodrome strateške avijacije i pre toga serija diverzija na železnici u prigraničnim oblastima Rusije u kojim je poginulo sedam ljudi a više od 70 je ranjeno najgore je poniženje u dosadašnje tri godine ratovanja koje je Moskva doživela.

КОМЕНТАР: Могу ли мртви да помире живе?

Novosti

Kao i kad je ukrajinska vojska ušla u Kursku oblast iz susedne Sumske oblasti i ovog puta su ruske službe koje su zadužene da brinu o bezbednosti zemlje "prespavale" i dozvolile da se Rusiji nanese velika materijalna i ništa manja politička šteta. Sa takvom ocenom se slaže ne samo značajan broj ruskih eksperata nego i većina građana.

Ti napadi su izazvali gnev stanovništva Rusije ali su šokirali i njene prijatelje širom sveta. Svi postavljaju isto pitanje: "Kako je moguće da se tako lako napadnu aerodromi gde su avioni koji mogu da nose atomsko oružje"? Na drugoj strani, Zelenski i njegovi istomišljenici su likovali. Na Zapadu su sa zluradošću napad na ruske vazdušne luke uporedili sa Perl Harborom kada su Japanci 7. decembra 1941. iznenada napali glavnu američku morsku bazu pacifičke flote, što je bio razlog za ulazak SAD u rat.

Na pitanje kako je akcija od 1. juna bila moguća, delimično je odgovorio parlamentarac i penzionisani general Andrej Guruljov, koji se jedini oglasio od političara odmah posle spomenutih događaja. Na putevima koji vode ka tim važnim objektima nema nikakvih kontrolnih punktova, pa su im se teretnjaci sa dronovima lako primakli. Osim toga tamo je slaba i PVO jer se verovatno mislilo da dronovi ne mogu da dolete u dubinu Sibira.

Ogorčeni Guruljov je tražio odgovornost za ljude u ruskom Generalštabu.

Putinova dugačka ćutnja uplašila je Ukrajince jer su svesni da su napadi ruskih dronova i raketa na energetske i vojne objekte tek početak, a da će onaj pravi surovi odgovor tek uslediti. Očigledno je da je predsednik Vladimir Putin shvatio da su dosadašnja upozorenja sa "crvenim linijama" postala neubedljiva, pa u Kijevu, ali i na Zapadu, pričaju kako Rusi samo znaju da prete.

FOTO: Printksrin/Tviter

I do sada se u Moskvi govorilo da se moraju gađati mesta gde se donose odluke za napade na Rusiju. Ovoga puta poznati moskovski ekspert Konstantin Sivkov, zamenik predsednika Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka i informatike je kazao da osveta Moskve treba da rezultira time da Ukrajina izgubi sposobnost da upravlja svojom vojskom i diverzantskim grupama:

- Moramo naneti udare na četiri ključna objekta, i to su ofis predsednika Ukrajine, štab Glavne uprave obaveštajne službe, zatim Generalštab i zgradu u kojoj je rukovodstvo Službe bezbednosti Ukrajine. Ti objekti moraju biti uništeni i to danju kad se tamo nalazi njihov personal, dakle ljudi koji su učestvovali u planiranju i vođenju rata protiv Rusije. Tako će se smanjiti i efikasnost sprovođenja akcija u diverzantskim operacijama.

U ponedeljak su u Istanbulu i ruska i ukrajinska strana obelodanile svoje memorandume u kojima je njihovo viđenje o dugoročnom miru. Ukrajina ne želi da odustane od ulaska u NATO niti da prizna Krim i četiri oblasti koje su se izjasnile na referendumu da se pripoje Rusiji. Moskva insistira da se vrate prava onima kojima je ruski maternji jezik da slobodno govore njime. Ta prava su imali do 2014. Traže i da prestane progon vernika i sveštenika kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve koja je bila povezana sa Moskovskom patrijaršijom.

U Kijevu nikome ne pada na pamet da povlači dobrovoljno vojsku iz Zaporožja i Hersona, dva glavna grada oblasti koje su izglasale da se pripajaju Rusiji. Sigurno je i to da se ukrajinsko rukovodstvo neće složiti sa tim da se u njihovoj zemlji zabrani heroizacija nacizma. Njihovi najratoborniji vojnici su upravo pristalice ukrajinskih vođa nacionalista Stepana Bandere koji su od prvog dana ratovali u jedinicama "Azova" i drugih neonacističkih formacija.

Kad se sve to zna jasno je zašto je rezultat poslednjih pregovora kao i onih prvih - minimalan. To što je Rusija predložila da preda 6.000 tela poginulih Ukrajinaca postala je glavna vest iz Istanbula. Niko ne spori da je to humano kao što je dobro što su Rusi odlučili da se razmene teško ranjeni i vojnici do 25 godina. Ali nameće se pitanje koliko to može da utiče i doprinese napretku u pregovorima. Mogu li mrtvi da pomire žive? Sudeći po izjavama Zelenskog koji je nekoliko sati posle završetka druge runde ruske pregovarače nazvao "idiotima", koje bi, po njemu, mogla da opameti neka nova akcija poput one na strateškim aerodromima, jasno je da ukrajinsko rukovodstvo razmišlja samo o nastavku rata. Njima prekid vatre treba da bi dobili municiju i novo oružje. Uostalom u sredu se ostvarila još jedna pretnja Zelenskog - Krimski most je napadnut dronovima.

Izgleda da su u pravu oni koji kažu da od ovakvih pregovora neće biti koristi i da će na kraju odlučivati pobednik u ratu. Nažalost, nastaviće se međusobno uništavanje dva slovenska naroda, a pobednicima će se osećati one zapadne zemlje koje su ih zavadile.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBROJAVANJE JE POČELO: BTCBULL pretprodaja ulazi u eksplozivnih poslednjih 26 dana