SA RUSIMA BROJIMO ŽRTVE U JASENOVCU: Osnivanje zajedničkog instituta Beograda i Moskve za očuvanje istorijskog sećanja
INSTITUT za očuvanje istorijskog sećanja, zajednički projekat Srbije i Rusije zaživeće do kraja godine, a sedište će mu biti u Beogradu, pri Ruskom domu ili Ambasadi Federacije. Na ovaj način, srpska prestonica i Moskva žele da se suprotstave reviziji istorije 20. veka, umanjivanju zločina nacista i fašista i pokušajima da se, kroz "proces pomirenja", izbrišu činjenice o tome ko su bili zločinci, a ko žrtve.

Ivica Dačić i Vjačeslav Volodin / Foto Duma
O formiranju Instituta razgovarano je u Moskvi, prilikom nedavne posete predsednika parlamenta Ivice Dačića Rusiji i razgovora sa prvim čovekom državne Dume Vjačeslavom Volodinom.
- Cilj osnivanja instituta je borba protiv relativizacije istorije, odnosno iskrivljavanja istine o antifašističkoj borbi u Drugom svetskom ratu - istakao je Dačić.
Prema planu, ova institucija će imati određene teme kojima će se baviti, a među njima će, kako saznaju "Novosti", svakako biti i logor Jasenovac i druga stradališta na teritoriji NDH, gde su ubijana i deca. Možda je ovo šansa da se konačno utvrdi tačan broj i jednom zauvek stavi tačka na spekulacije o brojkama ubijenih u Jasenovcu, s obzirom na sve češće pokušaje umanjivanja zločina.
Suština je da se oforme timovi, rade istraživanja i zatim ona objavljuju na više jezika kako bi istina dospela u sve krajeve sveta.
Istoričar Milan Koljanin kaže za "Novosti" da je bitno da se rade dugoročni međunarodni projekti na kojima će raditi timovi ljudi i da se obezbede finansijska sredstva.
- Uvek treba imati na umu da je istorija nauka u kojoj se pronalaze novi izvori, ona se nadograđuje, ali to nikako ne treba mešati sa revizijom koja je zloupotreba istorije. Pored osnivanja novog instituta treba zapošljavati mlade istoričare i tako se boriti sa pokušajima revizije činjenica - istakao je Koljanin.
Uključivanjem Rusije u osnivanje instituta dobija se širi manevarski prostor za delovanje i način da se istina čuje što dalje.
Inače, pokušaji revizije vidljivi su na svakom koraku. Na proslavi stogodišnjice pobede u Prvom svetskom ratu u Parizu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je smešten u daljim redovima, dok je tik iza lidera Rusije Vladimira Putina sedeo bivši predsednik privremenih institucija u Prištini Hašim Tači (sada u zatvoru Specijalnog suda u Hagu zbog optužbi za ratne zločine). Pariz je kasnije ovaj potez objašnjavao greškom u protokolu. Prvom čoveku Francuske Emanuelu Makronu su pisali francuski veterani kritikujući ga i ukazujući na ogromne žrtve koje je Srbija imala u Prvom svetskom ratu.
Poljska je tako, bez obzira na napad Nemačke u Drugom svetskom ratu, pozvala zvaničnike Berlina na obeležavanje 80 godina od početka sukoba, a među zvanicama nije bilo Rusije, a ni Srbije. Možda je u pokušajima revizije istorije najdalje otišla Hrvatska, na čijoj su se teritoriji desili brojni zločini, što Zagreb često negira ili umanjuje.
DOLAZE U NOVEMBRU
ODBOR za spoljne poslove Skupštine Srbije pozvao je poslanike iz Rusije da dođu u Beograd poslavši zvanično pismo u Moskvu. Očekuje se da im srpski parlament bude domaćin u novembru, posle završetka parlamentarnih izbora u Rusiji na jesen i dodele mandata. Komisija za saradnju Skupštine Srbije i Dume formirana je 2015. godine.

VELIKA PROMENA U ŠKOLAMA U SRBIJI: Od danas ništa neće biti isto, odnosi se na roditelje
RODITELjI školaraca u Srbiji od danas dobijaju automatska zvučna obaveštenja kada nastavnik u elektronski dnevnik upiše izostanak deteta sa časa ili novu ocenu. Mada su deca godinama nalazila načine da ne kažu roditeljima baš sva dešavanja u školi, to sada više neće biti moguće.
17. 04. 2025. u 11:29

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"KOMPLITLI FRI OF ČARDž": Da li ste čuli kako Putin priča engleski? (VIDEO)
RUSKI predsednik Vladimir Putin imao je u februaru telefonski razgovor s američkim predsednikom Donaldom Trampom o okončanju rata u Ukrajini, a iako tada nije saopšteno kojim su jezikom pričala dvojica državnika verovatno se svako koristio svojim maternjim i oslonio na prevodioce.
17. 04. 2025. u 15:25
Komentari (1)