VULIN O POGROMU NA KiM: Kakva god sila da preti Srbija više nikada ne sme da dopusti da bilo ko i bilo gde proteruje i ubija Srbe

17. 03. 2024. u 09:53
ALEKSANDAR Vulin, bivši direkor kancelarije za KiM i ministar zadužen za KiM, komentarišući pogrom nad Srbima na KiM, rekao je da Srbija više nikada ne sme da dopusti da bilo ko i bilo gde proteruje i ubija Srbe, pa kakva god sila da nam preti.
Povezane vesti

VULIN: 17. mart je pogrom i zločin bez kazne
POTPREDSEDNIK Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin oglasio se povodom dvadeset jedne godine od pogroma Srba sa Kosova i Metohije.
17. 03. 2025. u 09:54
Najnovije iz rubrike

LAZANSKI PRE SMRTI NAJAVIO: Biće vrlo neprijatnih istina
SVE vreme rata Slobodan Milošević i Franjo Tuđman su imali komunikaciju, govorio je novinar Miroslav Lazanski.
20. 04. 2025. u 23:00

ŠEŠELJ O HAPŠENJU BIVŠEG PREDSEDNIKA SRJ: Legija je plakao pred Miloševićem
PREDSEDNIK SRS dr Vojislav Šešelj kazao je da je bivši komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija plakao kad je došao da hapsi bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića.
20. 04. 2025. u 22:41

"BLOKADA RTS JE KRIVIČNO DELO" Brnabić: Sloboda medija u toj njihovoj lepšoj ''svezuboj''očigledno neće postojati
ONA je navela da je dužna da kao predsednica Skupštine upozori na to i da još jednom kaže da se nada da će sve nadležne institucije da rade svoj posao.
20. 04. 2025. u 22:10

PROFESOR PETROV O BLOKADAMA: Studenti samo jedna fasada, obični pioni
PROF. dr Vladan Petrov je rekao ima dosta loših stvari koje su posledica ovih blokada.
20. 04. 2025. u 22:09

SRBI DA SE VRATE HRISTU DOK SVET GORI: Intervju - Vladika Metodije, Episkop budimljansko-nikšićki
SVAKO srpsko pokolenje ima da bije neki svoj Kosovski boj..., govorio je episkop Danilo Krstić. I stoga, sve te sumnje i dileme koje postoje i koje slušamo o nemoralnosti savremenog društva, odnosno, nemoralnosti porodice, istorije, religije, države, sve priče i obmane o negiranju nacionalnog u ime "mira u svijetu" gdje su "svi ljudi braća", ili skandaloznih djela i opanjkavanja sopstvene otadžbine kao kamena spoticanja sveukupnom razvoju i slično - sve to neprestano i vijekovima dolazi do nas u talasima i oblicima koji su uvijek vrlo prijemčivi i privlačni i pod plaštom su novog i uzvišenog, opštekorisnog, nečeg naizgled veličanstvenog i daleko iznad vladajućih ideja i poznatih koncepata, i kao takvi nama ovdje bivaju ponuđeni i nerijetko usvojeni. I ta "mala i nebitna" promjena polako i postepeno ulazi u naše živote, opija naša razmišljanja i omamljuje naše duše i srca da bi nas, konačno, dovela dovde da se pitamo i pretke sablažnjavamo - ko smo, gdje smo, čiji smo.
20. 04. 2025. u 20:48
Komentari (0)