POLITIČKI PARAZITI SE ZAKLANJAJU IZA MLADIH LJUDI: Intervju - Dr Branko Rakić, profesor Pravnog fakulteta

Милена Марковић

15. 04. 2025. u 16:24

POKRET za narod i državu okupiće ljude različitih shvatanja, iz različitih sfera koje povezuje ista nit, a to je da žele dobro, uspeh i prosperitet Srbije i svih njenih građana - poruka je profesora dr Branka Rakića, člana Inicijativnog odbora za osnivanje ovog značajnog iznadstranačkog okupljanja građana Srbije, motivisanih osećajem patriotizma.

ПОЛИТИЧКИ ПАРАЗИТИ СЕ ЗАКЛАЊАЈУ ИЗА МЛАДИХ ЉУДИ: Интервју - Др Бранко Ракић, професор Правног факултета

Foto: Dušan Veljović

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ekspert za međunarodno pravo i međunarodne odnose, govori neostrašćeno, gotovo diplomatski. U fokus razgovora za "Novosti" stavlja nasušnu potrebu za prevazilaženje aktuelne krize i veruje u njen skoriji rasplet, kome će, uveren je, Pokret dati novi impuls i energiju.

- U Inicijativni odbor za osnivanje pokreta ušao sam na poziv predsednika Vučića - kaže nam. 

- Mi se odavno znamo, zajedno smo "ratovali" protiv Haškog tribunala, a ništa ne zbliži ljude kao zajednički neprijatelj. Nismo bili previše u kontaktu otkako je došao na vlast, jer ja ne želim ni da smetam niti da ostavim utisak da imam nekih ambicija i očekivanja.

* U čemu, suštinski, vidite smisao Pokreta?

- Smisao Pokreta vidim u potrebi da ljudi koji imaju znanje, stavove i mišljenja o različitim društvenim pitanjima, a koji dosad nisu bili u prilici, da te svoje stavove i mišljenja iznesu ljudima koji su politički odlučioci. Da znaju da su saslušani i da će, možda, biti i poslušani. Reč je, uglavnom, o ljudima koji nemaju ambicije da učestvuju u klasičnom političkom - partijskom životu.

Foto: Dušan Veljović

* Jeste li uvereni da je prepoznata potreba da se na ovaj način prevaziđu podele i podstakne jedinstvo, ili je ovo pokušaj da se izađe iz jedne uske političke platforme?

- Na nivou državnog vrha, čini mi se, prepoznata je potreba da se ovakvi ljudi uključe u politički život na način i u meri koji odgovaraju njihovom senzibilitetu. Tokom 35 godina višestranačja u našoj zemlji klasična politika se pomalo smučila mnogim građanima, posebno onim obrazovanijim. Ovo je, nadam se, način da se na mek način uključe u politički život, a da ne postanu političari u punom smislu reči, ako to ne žele.

* Kako će Pokret biti organizovan?

- Biće registrovan kao udruženje građana. Očekujem da on okupi ljude različitih shvatanja, iz različitih sfera, koje povezuje jedna stvar: da žele dobro, uspeh i prosperitet Srbiji i svim njenim građanima. Kad budemo pisali statut, gledaću da tamo na početku, pre preambule, stavimo kao moto Pokreta stihove belgijskog kantautora Žaka Brela:

"Nismo bili sa

istog broda,
Nismo plovili
istim putem,
ali smo tražili
istu luku."

* Šta će biti okosnica programa?

- U njega bi trebalo da bude uneto ono što smatramo da je ostvarivo u praksi. Recimo, razgovarao sam sa koleginicom o jednoj od tema koje ćemo kandidovati: reforma obrazovnog sistema koja treba da od svojih đaka i studenata pravi misleća bića, a ne puke mašine za memorisanje gradiva i reprodukovanje memorisanog. Takav školski sistem bi bio i zanimljiviji i lakši za decu. Učenje bi trebalo da predstavlja zadovoljstvo, a ne muku.

Dijaspora širi istinu

U timu ste Programa "Srpski nacionalni interesi, juče, danas, sutra" u čijem fokusu je naša dijaspora. Kakva su očekivanja?

- Program ima za cilj da pomogne pripadnicima dijaspore da se u sredinama u kojima žive lakše bore sa tendencijama iskrivljivanja istorijske istine na štetu srpskog naroda. I to kako kroz živu reč, putem tribina u rezličitim zemljama, tako i kroz pisanu, u obliku publikacije. Meni je velika čast da u projektu učestvujem zajedno sa takvim stručnjacima. Iako su rezultat dve odvojene inicijative, uspostavljanje ovog projekta i osnivanje Pokreta za narod i državu imaju zajedničku karakteristiku - i u jednom i u drugom se radi o angažovanju grupa istaknutih stručnjaka u aktivnostima od državnog značaja.

* Vi ste više od decenije ombudsman Beogradskog univerziteta. Autor ste Povelje o slobodama i pravima studenata. Smatrali su vas mnogi za "studentsku majku". Šta se promenilo?

- Isto me je pitala jedna studentkinja videvši da nisam među potpisnicima podrške onima koji blokiraju Pravni fakultet. Objasnio sam, kada su već napravili takvo poređenje, da je majka ta koja bezrezervno voli svoju decu, ali ih ne podržava u svemu što rade i to upravo zato što ih voli. Takav moj odnos prema studentima, kako onima koji ne učestvuju tako i onima koji učestvuju u blokadi je iznad tog odnosa podržavanja i nepodržavanja.

* Kako objašnjavate ovoliku masovnost među mladima koji protestuju? Bunt se očigledno preliva preko gornje granice trpljenja. Gde je kraj?

- Određena mera nezadovoljstva i na individualnom planu i na kolektivnom planu je normalna i korisna, jer podstiče na delovanje da bi se ono zbog čega smo nezadovoljni promenilo i popravilo. Nezadovoljstvo postojećim i težnja ka boljem su posebno svojstveni mladima. Oni su skloni idealizmu i taj idealizam često prelazi granice realnog. Tek sa sticanjem zrelosti i životnim iskustvom počinjemo da shvatamo da je idealno nedostižno i počinjemo svoje težnje i ambicije da smeštamo u polje realnog.

Foto: Dušan Veljović

* A u polju realnog, mladi možda i nesvesno postaju plen nečijih političkih ambicija?

- I ovu decu koja učestvuju u blokadama, ili makar veliku većinu njih, pokreće taj idealizam i težnja ka boljem. To su dobra deca. Problem je u tome što postoji previše političkih parazita koji preko te dece i njihovog mladalačkog entuzijazma žele da umire svoje političke frustracije i ostvare svoje političke ambicije, koje redovnim sredstvima ne uspevaju da ostvare. To je užasno nečasno. Zaklanjati se iza mladih ljudi koji deca mogu da im budu, nekima i unuci, da bi ostvarili ambicije za čije ostvarenje su inače nesposobni. Studenti osećaju njihovu težnju da ih iskoriste i pokušavaju da ih eskiviraju.

* Koliko uspevaju u tome?

- Pomalo i uspevaju. Videli smo u Novom Sadu kako su se ograđivali od političara koji su im se umešali u miting. Ipak, uhvaćeni su u klopku. Kako inače objasniti, recimo, tvrdnju da aktom pomilovanja nije ispunjen zahtev da se obustavi gonjenje određenih lica.

To nije studentski zaključak, to su im servirali. Protest je otet od te dece, kidnapovan im je. Ako je uopšte ikada suštinski bio njihov.

* A kakav je, zaista, suštinski odnos onih koji "podržavaju studente"?

- To se najbolje videlo 15. marta uveče, kada su studentski redari na protestu skinuli svoje fluorescentne prsluke i proglasili kraj protesta u njihovoj organizaciji. Viđeni su izlivi besa, pa čak i otvorene mržnje prema tim studentima, od strane istih onih koji su izražavali divljenje prema njima samo koji sat ranije. Optužbe za izdaju. Šta je trebalo? Šta su očekivali? Da studenti provale u Narodnu skupštinu, u RTS, u Predsedništvo? Da se sukobe sa policijom? Da se povrede ili još gore od toga?

Foto: Dušan Veljović

* Imate li saznanje koji su brojniji: studenti koji blokiraju fakultete i nastavu ili oni koji se tome protive?

- Moj utisak je da su oni studenti koji ne podržavaju blokade znatno brojniji. Ali to je prilično slojevito. Ima i među onima koji učestvuju u blokadi puno onih koji su zabrinuti i jedva čekaju da se stvari vrate u normalu, pa da mogu da polažu ispite. Ima među onima koji ne učestvuju u blokadi onih koji prema blokadi imaju određene simpatije.

Postoji veoma široka siva zona. Razlikuje se i struktura i profil studenata sa različitih fakulteta. U svakom slučaju, da zaključim: Mi imamo jako dobru omladinu. To važi za obe grupe u aktuelnoj podeli. Žao mi je što su se podelili, još više što se svađaju. Posebno mi smeta vređanje i nipodaštavanje neistomišljenika. Ali verujem da ćemo to prebroditi.

* Kako u to što govorite da uverimo starije koji sumnjaju u ovovremenu mladost?

- Sve one koji imaju takve sumnje u odnosu na mlade želeo bih da podsetim na stihove mog velikog prezimenjaka Milana Rakića, iz pesme "Na Gazimestanu", objavljene 1907. godine:

"Danas nama kažu,
deci ovog veka,
Da smo nedostojni
istorije naše,
Da nas zahvatila
zapadnjačka reka,
I da nam se duše
opasnosti plaše.
Dobra zemljo moja,
lažu! ..."

Pa ko su ta tadašnja "deca ovog veka" koju je Rakić branio od optužbi da su nedostojni srpske istorije? To je ona generacija koja je na svojim leđima iznela Kumanovo, Bregalnicu, Cer, Kolubaru, prelaz preko Albanije, Solun, Kajmakčalan.... Jedna od najslavnijih generacija u čitavoj srpskoj istoriji. Koja je i te kako opravdala i ispunila Rakićevo obećanje iz poslednje strofe iste pesme:

"I danas kad dođe do poslednjeg boja,
Neozaren starog oreola sjajem,
Ja ću dati život, otadžbino moja,
Znajući šta dajem i zašto ga dajem."

Istorijski sud o Miloševiću

KAO ekspert za međunarodno pravo bili ste deo tima odbrane Slobodana Miloševića pred Haškim tribunalom. Da li je istorija dala konačan sud o njegovoj ulozi?

- Za velike ljude je često karakteristično da njihovo delo postane normalnost koja se podrazumeva. Mislim da će istorijska nauka u budućnosti staviti stvari na svoje mesto. Zasad je daleko od svog mesta. Vreme će to ispraviti, a mi moramo da se potrudimo da skratimo to vreme. Čini mi se da i danas, blizu dve decenije posle smrti, Slobodan Milošević pruža orijentir gde je i kad nastupa sloboda. Bićemo slobodni tek onda kada o njemu bude javno i svuda govorena istina.

* Srećom, nije vreme za davanje života. Na mir, kao imperativ koji baštini Srbija kroz vekove, svakog dana poziva srpsko rukovodstvo?

- Da, nije vreme za davanje života. Nije, ali sam siguran da su deca ovog našeg veka dostojni potomci svojih velikih predaka iz Rakićeve generacije i iz njegove pesme.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (10)

FIFA POMAŽE SRBIJI! Albanija u šoku