POZADINA ATENTATA MISTERIJA DO DANAS: Pre 91 godinu u Marselju ubijen kralj Aleksandar Prvi Karađorđević

Boris Subašić

09. 10. 2025. u 07:30

ATENTAT u Marselju 9. oktobra 1934. kada je bugarski terorista Vlado Černozemski hicima iz pištolja "mauzer" naneo smrtonosne rane jugoslovenskom kralju Aleksandaru i francuskom ministru spoljnih poslova Žan-Luju Bartuu nije rasvetljen jer bi istina mogla i danas da izazove veliku političku štetu.

ПОЗАДИНА АТЕНТАТА МИСТЕРИЈА ДО ДАНАС: Пре 91 годину у Марсељу убијен краљ Александар Први Карађорђевић

Foto Vikipedija / Svift

Ovo je reporteru "Novosti" pre više od decenije otkrio, danas pokojni, prof. dr Predrag Simić, koji je od 2004. do 2009. više puta od francuskih vlasti bezuspešno tražio uvid u dokumente o atentatu, dok je bio ambasador Državne zajednice SCG, a zatim Srbije u Parizu. Ni do danas oni nisu dostupni.

 

Kralj Aleksandar i ministar Bartu

- Politička pozadina ubistva kralja Aleksandra još je misterija. Jedina preostala šansa da se pronađu nedvosmisleni dokazi je objavljivanje izveštaja državne komisije iz Eks an Provansa. Svi pokušaji da dobijem ovaj izveštaj bili su uzaludni, on je pod embargom i posle 80 godina, verovatno zbog toga što bi njegovo objavljivanje moglo da proizvede političku štetu. Smatram da je Italija stajala iza atentata, ali katastrofalni propusti u obezbeđenju ukazuju da je postojala saradnja s nekim uticajnim u Francuskoj - govorio je prof. dr Simić.

Kralja koji je razaračem "Dubrovnik" stigao 9. oktobra 1934. u Marselj dočekali su ministri Luj Bartu i Fransoa Pjetri, kao i general Žozef Žorž. Poseta je organizovana na inicijativu Bartua, koji je zagovarao stvaranje francusko-italijansko-jugoslovenskog saveza protiv Nemačke. Ubistvo je bilo najavljeno: jutarnje izdanja novina "Pari-midi" i "Pari-Soar" su na dan posete objavile tekstove o ustaškim teroristima i mogućnosti atantata na jugoslovenskog suverena.

 

Ustaški teroristi na obuci u Janka Pusti u Mađarskoj (Černozemski je u sredini)

Bez obzira na upozorenja, kralj Aleksandar, ministar Bartu i general Žorž su smešteni u polovan otvoreni automobil marseljske policije. Nije došao odred motociklista za pratnju, već samo dva oficira na konjima koja su jahala ispred vozila sa kraljem i domaćinima. Kolona se kretala brzinom pešaka, a razmak između policajaca koji je trebalo da drže masu ljudi na trotoaru bio je 10 metara. U 16.20 na papuču automobila je skočio atentator i zapucao. Po dugovažećoj zvaničnoj verziji dva metka pogodila su kralja, jedan Bartua i četiri generala Žorža. Černozemski nije mogao da svedoči jer je linčovan. Posle Drugog svetskog rata objavljen je obdukcioni nalaz u kome piše da je Bartua ubio metak iz oružja francuskih žandarma.

- Putovanje kralja Aleksandra u Francusku bio je poslednji pokušaj da se napravi neki antinemački savez, čiji je inicijator bio ministar Bartu. Postoje sumnje da je on, a ne kralj, bio pravi cilj atentata - kaže dr Simić.

Jugoslavija puštena niz vodu

IAKO je ubrzo posle atentata utvrđeno da su akcijom rukovodili Ante Pavelić i Eugen Dido Kvaternik, nije im suđeno jer su bili pod zaštitom Musolinija.

- Pariz je insistirao da Jugoslavija iz optužnica, naročito iz one pred Društvom naroda izostavi Italiju. Musolini je tada bio u sukobu s Nemačkom oko Austrije i zato je Francuskoj bio važniji od Aleksandra. Jugoslavija je puštena niz vodu - kaže dr Mile Bjelajac.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KO SU DŽEZVERI I KOJE STVARI IH POVEZUJU