KAZAHSTANSKA AGENCIJA: Poseta Vučića nastavak strateškog partnerstva dve zemlje

Новости онлине

26. 02. 2026. u 13:22

NOVINSKA agencija Kazahstana "Kazinform" objavila je vest da predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u dvodnevnoj poseti toj zemlji na poziv šefa države Kasima-Žomarta Tokajeva, uz ocenu da se višedecenijska saradnja dve države vremenom podigla na nivo pragmatičnog partnerstva sa stabilnim političkim poverenjem i rastućom ekonomskom dinamikom.

КАЗАХСТАНСКА АГЕНЦИЈА: Посета Вучића наставак стратешког партнерства две земље

Foto: Predsedništvo Srbije

Kako se naglašava posebna dimenzija kazahstansko-srpskih odnosa je lična komunikacija između lidera - za zemlje koje sprovode višestruku politiku, stabilni lični kontakti često postaju praktičan instrument za promovisanje sporazuma.

Aleksandar Vučić je, podseća agencija, 2018. godine odlikovan kazahstanskim ordenom "Dostik" Prvog stepena, državnim odlikovanjem za doprinos jačanju prijateljstva i saradnje između zemalja, što naglašava ne samo politički, već i lični nivo poverenja između šefova država.

"Dobri odnosi između lidera uvek doprinose unapređenju bilateralne saradnje. Predsednik Vučić je 2024. godine, ocenjujući rezultate posete predsednika Tokajeva Srbiji, nazvao Tokajeva svojim prijateljem koji je dao značajan doprinos jačanju odnosa sa Srbijom u svim oblastima interakcije", kaže viši stručnjak Instituta za spoljne političke studije pri Ministarstvu spoljnih poslova Kazahstana Valerij Sitenko.

U diplomatskoj praksi, smatra, takve formulacije su retke i ukazuju na uspostavljen lični kanal komunikacije.

"Za Aleksandra Vučića, koji je na vlasti više od 10 godina i koji je izgradio vlastiti model ravnoteže između EU, Rusije i Kine, lično poverenje u partnere je element pragmatične strategije spoljne politike. U tom kontekstu, kazahstanski pravac zauzima stabilno mesto u njegovoj spoljnopolitičkoj arhitekturi, a redovni kontakti na najvišem nivou potvrđuju dugoročnu prirodu bilateralnog dijaloga", kaže Sitenko.

Kazahstansko-srpski odnosi prelaze iz faze protokolarne interakcije u fazu strukturnog ekonomskog partnerstva.

Trenutna trgovinska razmena pokazuje pozitivnu dinamiku, ali sa deklarisanim potencijalom od preko 500 miliona dolara izvoza ne-sirovinskih materijala.

Podseća se da su diplomatski odnosi između Kazahstana i Srbije uspostavljeni 10. decembra 1996. godine, kao i da su od tada šefovi država obavili šest poseta na najvišem nivou, što je omogućilo da se bilateralna interakcija podigne na nivo pragmatičnog partnerstva sa stabilnim političkim povjerenjem i rastućom ekonomskom dinamikom. 

Važna prekretnica bila je zvanična poseta predsednika Kasima-Žomarta Tokajeva Beogradu 19. novembra 2024. godine, nakon koje su donete odluke o daljem produbljivanju interakcije između dve zemlje.

Sitenko smatra da će poseta Aleksandra Vučića Astani postati nastavak strateškog dijaloga između dve zemlje i obostrano korisnog partnerstva koje puni 30 godina, kao i da je cilj davanje novog impulsa njegovom daljem razvoju.

Prema podacima Ministarstva trgovine i integracija Kazahstana, u 2025. godini trgovinski promet između Kazahstana i Srbije dostigao je 107,7 miliona dolara, što je povećanje od 7,6 odsto - izvoz Kazahstana porastao je za 80,4 odsto na 28,6 miliona dolara, dok je uvoz iz Srbije iznosio 79,1 milion dolara, što je smanjenje od 6,1 odsto.

Ministarstvo trgovine napominje da je izvoz Kazahstana pokazao najveći rast za celi period posmatranja, kao i da glavni udeo, 71 odsto ili 20,3 miliona dolara, čine mineralna đubriva. 
Istovremeno, primećuje se rast uvoza određenih kategorija robe, uključujući lekove, aluminijumske ploče, limove i trake, kao i papir, karton i vatu od celuloznih vlakana. 

Sitenko smatra da takav rast odražava početak održivog trenda zbog značajnog neostvarenog potencijala saradnje između zemalja i ističe da su uoči posete Vučića održani sastanci nadležnih ministarstava, na kojima su razmatrani projekti u energetici, transportu, građevinarstvu i poljoprivredi.

"Referentna tačka će biti razvoj Mape puta ekonomskih projekata za 2026 - 2027. Njenu implementaciju će pomoći međuvladina komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju: četvrti sastanak održan je 2025. godine u Almatiju", rekao je on.

Ranije je zamenik premijera Kazahstana Serik Žumangarin govorio o izgledima za trgovinsku razmenu, a na sastanku kazahstansko-srpske međuvladine komisije istakao je da je Kazahstan spreman da ponudi Srbiji više od 90 vrsta robe koja nije sirovinska, u ukupnoj vrednosti od preko 500 miliona dolara - od metalurških i petrohemijskih proizvoda do mašinogradnje i agroindustrijskog kompleksa.

Kako se navodi prisustvo srpskih investicija u Kazahstanu ostaje ograničeno, ali stabilno - od 2008. godine, priliv stranih direktnih investicija iz Srbije iznosio je 17,4 miliona dolara, u zemlji je registrovano 11 zajedničkih preduzeća i 47 kompanija sa srpskim učešćem, od kojih je 37 aktivno.

Podseća se da saradnja između kazahstanske LLP "Budan" i srpskog instituta "Zemun Polje" traje već oko 30 godina, a danas, 85 odsto zasada kukuruza u Kazahstanu čine hibridi proizvedeni u okviru ovog partnerstva. 

Srbija takođe aktivno učestvuje u razvoju suncokreta u Kazahstanu preko NS Seme, a srpska kompanija "Energoprojekt-Visokogradnja" je učestvovala u infrastrukturnim projektima, izgradnji metro objekata u Almatiju, skladišta nafte i inženjerskih objekata.
Vodeći stručnjak Odeljenja za evropske i američke studije Kazahstanskog instituta za strateške studije pri kabinetu predsednika Kazahstana (KazISS) Ali Mukhambet napominje da investiciona atraktivnost ima obostrani karakter.

"Kazahstan je atraktivan kao najveća ekonomija Centralne Azije sa razvijenom infrastrukturom i pristupom globalnim tržištima. Srbija je zanimljiva kao industrijski i logistički centar na Balkanu koji ima sporazume o slobodnoj trgovini i sa EU i sa nizom drugih zemalja", rekao je on.
Prema njegovim rečima Kazahstan je zainteresovan za isporuke prerađenih poljoprivrednih proizvoda i lekova iz Srbije, dok je Srbija zainteresovana za energetske resurse Kazahstana, hemijske proizvode i sirovine.

"Dodatni podsticaj mogu dati zajednički projekti u digitalnim tehnologijama i inovacijama. Zato se investiciona agenda postepeno pomera sa epizodnog učešća na potragu za sistemskim projektima.", rekao je on.

Agencija kazinform dodaje i da Transkaspijska međunarodna transportna ruta, takozvani Srednji koridor ima posebnu ulogu, kao i da Kazahstan promoviše učešće Srbije kao potencijalnog distributivnog centra na Balkanu.

Sitenko naglašava da je Srbija pouzdan partner Kazahstana u južnoj Evropi. 

"Važan pravac saradnje je razvoj Transkaspijske međunarodne transportne rute. To će da doprinese uspostavljanju veza između centralnoazijskih i evropskih tržišta", rekao je on.
Dodaje i da status kandidata za članstvo u EU Srbiji otvara nove mogućnosti, kao i da su osnova saradnje bilateralni interesi, dok za Kazahstan Evropska unija ostaje ključni trgovinski i ekonomski partner.

Ali Mukhambet dodaje da geografski položaj i razvijena transportna infrastruktura omogućavaju Srbiji da igra značajnu ulogu u diverzifikaciji izvoznih ruta Kazahstana u Evropu, posebno kroz balkanski region.

Mukhambet kaže i da se, kako se srpsko zakonodavstvo usklađuje s normama EU, povećava predvidivost poslovnog okruženja, što olakšava ulazak kazahstanskih kompanija na evropsko tržište preko Srbije.

"Dodatni faktor je pokretanje direktne avio linije Astana - Beograd od novembra 2025. godine, što jača poslovnu mobilnost i logističku povezanost", rekao je Mukhambet.

Agencija navodi da Kazahstan i Srbija grade svoju spoljnu politiku na principima multivektorske politike i ravnoteže - Beograd je tradicionalno podržavao ključne međunarodne inicijative Astane, predsedavanje OEBS-om, EXPO-a 2017 i izbor Kazahstana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti UN-a za period 2017–2018, dok sa druge strane, Kazahstan dosledno podržava teritorijalni integritet Srbije.

Sitenko podseća da su spoljnopolitički pristupi Kazahstana i Srbije u velikoj meri slični, da se obe zemlje pridržavaju viševektorske politike, dosledno brane nacionalne interese i oslanjaju se na diplomatiju.

"Glavna razlika je u tome što je Srbija orijentisana uglavnom ka evropskom vektoru, a Kazahstan ka evroazijskom. Ovi pravci se međusobno dopunjuju", rekao je Sitenko.
Napominje i da obe zemlje aktivno učestvuju u radu međunarodnih struktura, UN-a, OEBS-a i Svetske trgovinske organizacije.

"Strateški interesi dve zemlje se poklapaju. To je interes za očuvanje mira, teritorijalnog integriteta država i mirno rešavanje spornih pitanja. Na pozadini rastućeg potencijala za sukob, uloga srednjih sila se povećava", naglasio je Sitenko.

Poseban pravac ostaju međuparlamentarne veze, navodi Kazinform i dodaje da u srpskom parlamentu postoji grupa prijateljstva s Kazahstanom, a u Parlamentu Kazahstana međuparlamentarna grupa za saradnju sa Srbijom.
(Kraj) /lol
 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BILA JE FATALNA: Ko je Borina Lutka sa naslovne strane - kad ga je ostavila posvetio joj i Ostani đubre do kraja (FOTO)