AMERIKA BI DA BEOGRAD "LICITIRA" ZA KOSOVO: Izaslanik Stejt dipartmenta Metju Palmer danas o dijalogu sa predsednikom Srbije
ZA postizanje dogovora Beograda i Prištine nema zacrtanog roka, ali ovu stvar Sjedinjene Američke Države smatraju hitnom. Na strane u dijalogu ne nameravaju da vrše pritisak.
Ove poruke poslao je prethodnih dana Metju Palmer, zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik američke administracije za Zapadni Balkan, koji će danas razgovarati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Palmer je tokom prošle nedelje imao onlajn sastanke sa premijerkom, šefom diplomatije i predsednikom srpskog parlamenta, kao i sa političarima u Prištini, ali iz izjava i saopštenja posle ovih razgovora nije se moglo dokučiti kakav je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena povodom pitanja - kako doći do dogovora?
Upitana treba li očekivati da će ova slika biti jasnija posle današnjeg razgovora Palmera i predsednika Vučića, Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, kaže za "Novosti" da ne veruje da ćemo čuti nešto konkretnije od onoga što je Palmer već govorio.
- On promoviše da nema nametanja veštačkih rokova, da SAD neće pritiskati strane da se dogovore, i treće, da će Vašington podržavati kompromisni predlog, šta god to značilo sa njihove tačke gledišta. Jer, uz to obično ide i napomena da je cilj da se dođe do uzajamnog priznavanja Kosova i Srbije - kaže Grubješićeva.
Ona napominje da je cilj Palmerovih razgovora da se vidi kada će doći do nastavka dijaloga Beograda i Prištine, imajući u vidu izjave kandidata za premijera privremenih kosovskih institucija Aljbina Kurtija da mu dijalog nije prioritet.
Paralelno sa Palmerovom virtuelnom turnejom, nekadašnji ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi, koji je ovde službovao za vreme demokratskog predsednika Baraka Obame, izjavio je kako on vidi rešenje spora Beograda i Prištine. Za Glas Amerike Kirbi je naveo da bi "sve trebalo da ostane u granicama koje su uspostavljene, uz razumevanje da će se Srbija pridružiti Evropskoj uniji", ali i da je potrebno da za sporazum postoji "nagrada".
- Ona može biti članstvo u EU, ili neka vrsta pomoći za ekonomski razvoj. Da Srbija i Kosovo konačno imaju produktivnu ekonomiju u kojoj ljudi mogu dobiti posao koji je pristojno plaćen. Jer, ako ćete se odreći ideje o "velikoj Srbiji", sa političke tačke gledišta, potrebno je nešto da dobijete zauzvrat. Niko ne želi da se nečega odrekne, a da ne dobije ništa zauzvrat. Ako postoji sporazum, Sjedinjene Države će biti pozvane da pomognu novčano. To isto važi i za Evropsku uniju - naveo je Kirbi.
Podrazumeva li ovakav pristup da u SAD smatraju da Srbija Kosmet treba da stavi na nekakvu licitaciju?
- Kirbi o američkoj novčanoj pomoći govori kao o podsticaju dvema stranama da nađu način da se dogovore. To je vrlo maglovito, baš kao što je maglovita i evropska perspektiva o kojoj nam govori Brisel - kaže Grubješićeva.
AMBASADA U JERUSALIMU
AMBASADA takozvanog Kosova u Izraelu zvanično je u nedelju otvorena, sa sedištem u Jerusalimu.
Kako je u Prištini objašnjeno, postavljanje "državne ploče i zastave u ambasadi Kosova" odražava posvećenost Vlade da ispuni obavezu koja je preuzeta sporazumom u Vašingtonu u septembru prošle godine. Svoje ambasade u Jerusalimu imaju još samo SAD i Gvatemala.
Preporučujemo
BORELj POZIVA: Došlo vreme za kraj dijaloga; Srbija ne odustaje od formiranja ZSO
10. 03. 2021. u 09:00
LAJČAK ZADOVOLjAN: Za 10 godina dijalog doneo važne sporazume (FOTO)
08. 03. 2021. u 23:32
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (2)