UPOZORENJE STRUČNJAKA IZ INSTITITUTA "DEDINJE": Aorta se širi bez simptoma, opasno je kada pukne

POSLEDNjIH godina beleži se porast broja pacijenata sa oboljenjima aorte - najvećeg krvnog suda u telu.

УПОЗОРЕЊЕ СТРУЧЊАКА ИЗ ИНСТИТИТУТА ДЕДИЊЕ: Аорта се шири без симптома, опасно је када пукне

Institut "Dedinje"

Stručnjaci to pre svega pripisuju starenju stanovništva i širokoj primeni savremenih dijagnostičkih metoda. Zahvaljujući tome, promene na aorti se često otkrivaju slučajno, tokom snimanja koje se obavlja zbog sasvim drugih zdravstvenih problema. Kada se otkriju njihovo lečenje je neophodno, u suprotnom posledice mogu da budu fatalne.

U intervjuu za "Novosti" dr Mihailo Nešković, vaskularni hirurg Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" koji se za operacije na aorti usavršavao u Kini kod čuvenog profesora Šu Čanga, i među 800 lekara iz 40 zemalja sveta proglašen za najboljeg, kaže da su kao i za većinu kardiovaskularnih bolesti faktori rizika za pojavu bolesti aorte starija životna dob, nekontrolisan povišen arterijski pritisak (hipertenzija), povišene vrednosti masnoća u krvi i pušenje:

- Bitno mi je da naglasim da je pušenje jedini faktor rizika koji je moguće u potpunosti izbeći za razvoj i progresiju aneurizmi aorte, a ubrzava rast aneurizme i udvostručuje rizik od katastrofalnih komplikacija. Takođe, određeni broj pacijenata sa aortnom patologijom ima genetsku komponentu i ovi pacijenti su često znatno mlađe životne dobi.

o Koje bolesti najčešće zahvataju aortu?

- Najčešće bolesti aorte su aneurizme i disekcije, ali se neretko javljaju i suženja u njenom završnom delu. Aneurizma je proširenje krvnog suda, koje nastaje zbog slabosti arterijskog zida. Najopasnija komplikacija aneurizme aorte je njeno pucanje ili ruptura, što se u velikom broju slučajeva završava fatalno. Disekcija je raslojavanje zida aorte uz formiranje pravog i lažnog lumena, što najčešće nastaje tokom epizode izrazito povišenog arterijskog pritiska. Disekcije aorte kod trećine pacijenata dovode do životno ugrožavajućih komplikacija, te se smatraju hitnim stanjem u vaskularnoj hirurgiji.

Novi uređaji

o Da li se u Srbiji primenjuju najsavremenije metode lečenja bolesti aorte i kako se naši rezultati porede sa vodećim svetskim centrima?

- U endovaskularnoj medicini se konstantno radi na tehničkim poboljšanjima i razvoju medicinskih sredstava. Međutim, dostupnost novih uređaja je čest problem za zemlje u razvoju. U poslednjih nekoliko godina situacija u Srbiji je sve bolja i očekuje se da dugoročni rezultati to potvrditi u budućnosti.

o Da li bolesti aorte mogu dugo da protiču bez ikakvih simptoma?

- Najveći broj pacijenata sa bolestima aorte nema simptome. Povremeno se mogu javiti nespecifični bolovi u stomaku, grudnom košu ili leđima. Međutim, kako je aorta glavna arterija u telu iz koje izlaze grane za mozak, ekstremitete i većinu unutrašnjih organa, naglo nastale komplikacije mogu da dovedu do teškog poremećaja funkcije bilo kog organskog sistema.

o Može li se aneurizma aorte otkriti rutinskim pregledima?

- Sumnja na aneurizmu trbušne aorte može da se postavi opipavanjem stomaka od strane lekara, nakon čega se može potvrditi ultrazvučnim pregledom. Aneurizme grudne aorte su ređe i moguće ih je dijagnostikovati sa sigurnošću samo putem skenera ili magnetne rezonance.

o Kada se bolesti aorte leče lekovima, a kada je neophodna operacija?

- Kod pacijenata sa početnim promenama na aorti, savetuje se promena životnih navika, stroga kontrola faktora rizika i primena odgovarajuće terapije. Ovim putem neretko dolazi do stabilizacije i usporavanja progresije bolesti. Operativno lečenje se razmatra kada rizik od komplikacija same bolesti premaši rizik planirane intervencije, koji u aortnoj hirurgiji nikada nije zanemarljiv. Kod aneurizmi aorte, najčešće korišćeni parametri za donošenje odluke o lečenju su maksimalni prečnik aorte i dinamika njegove promene u određenom vremenskom periodu.

o Koje su savremene hirurške metode u lečenju bolesti aorte?

- U savremenoj hirurgiji uopšte, teži se ka minimalno invazivnim metodama lečenja. Endovaskularna hirurgija omogućava lečenje obolelih krvnih sudova kroz udaljena pristupna mesta, najčešće u preponama, čime se izbegavaju klasični hirurški rezovi i otvaranje grudnog koša ili stomaka. Ovakav pristup znatno smanjuje traumu za pacijenta i omogućava brži funkcionalni oporavak nakon operacije.

o Da li su svi pacijenti kandidati za endovaskularne procedure?

- Svaka terapijska metoda ima svoje prednosti i mane, pa tako za uspešnost endovaskularnih procedura moraju da budu ispunjeni određeni anatomski kriterijumi. Ukoliko se proceni da je pacijent pogodan kandidat, neophodno je shvatiti šta podrazumeva ovakav vid lečenja i dalje redovno praćenje. Najveću korist od endovaskularnog lečenja imaju stariji pacijenti i pacijenti sa izraženim pridruženim bolestima.

o Koliko su uspešne savremene operacije aneurizme i disekcije aorte?

- Ishodi operacija zavise od složenosti nalaza i opšteg stanja pacijenta, ali i od iskustva i uvežbanosti tima koji učestvuje u lečenju. Rezultati otvorene hirurgije kod najkompleksnijih pacijenata i dalje nisu potpuno zadovoljavajući, čak ni u najboljim svetskim centrima. Zbog toga endovaskularne tehnike dobijaju sve širu primenu, jer pokazuju ohrabrujuće kratkoročne rezultate, iako je njihova dugoročna uspešnost nedovoljno poznata.

o Da li osobe koje su operisale aortu moraju doživotno da budu pod lekarskim nadzorom?

- Postoperativno praćenje pacijenata posle aortne hirurgije je neophodno. Redovne kontrole omogućavaju rano otkrivanje potencijalnih komplikacija i njihovu pravovremenu prevenciju. Za pacijente tretirane konzervativno, bitno je naglasiti da sa napretkom tehnologije dolazi do razvoja novih terapijskih mogućnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NESTAO PRE 20 GODINA, PRONAĐEN MRTAV U ŠIBLJU: Telo identifikovano po zubima, MISTERIJA i dalje nije rešena