ISTORIJSKI DODATAK - ARISTOKRATE POSTAJU TAKSISTI: General Škuro prodavao je novine, a pukovnik sa metlom u rukama čistio je Novi Sad
KRALjEVINA SHS je izbeglice primila kao braću. Rat je tek bio završen, a u Srbiji se znalo kolika je ogromna ruska pomoć stizala sve dok je ova zemlja mogla da je šalje: politička, ekonomska, vojna... Dunavom su, iz luke Reni, stizali konvoji hrane, vojne opreme, municije, čak i konji sa hranom za njih, stizalo je ljudstvo, inženjeri, oficiri, lekovi, sanitet. Ruske sanitetske misije su uz vojsku i naš narod prelazile Albaniju.

Vrangel sa ruskim izbeglicama
Srbija je kraj Prvog svetskog rata dočekala sa 1,2 miliona žrtava i bez 60 odsto muške populacije. U razorenu i razvaljenu zemlju dolazi oko 40.000 "belih" Rusa, naoružanih raznoraznim znanjima koja su ranjenoj balkanskoj palanci nedostajala. Više od polovine došljaka bili su vojna lica (mahom sa završenom Vojnom akademijom) i državni službenici. Trećina je radila u privredi, 13 odsto su bili visokoobrazovani predavači, doktori, pisci, umetnici, sveštenstvo, pet odsto je u prethodnom životu radilo u administraciji, a samo tri odsto je bilo nepismenih. Njihov dolazak i integraciju olakšala je činjenica da su kralj, premijer i crkveni poglavar bili rusofili.
Kralj Aleksandar je u mladosti čak bio pripadnik čuvenog Paževskog korpusa u Petrogradu, vojne škole najvišeg ranga. Bio je miljenik ruskog cara Nikolaja i već viđen za zeta, muža jedne od princeza Romanov. Vrlo uticajni premijer Nikola Pašić bio je takođe naklonjen Rusiji, a patrijarh srpski Varnava bio je vaspitanik Sanktpetersburške duhovne akademije.
Ova "nova krv" vratila je u život i preoblikovala Srbiju, a pre svega Beograd, dajući mu dašak evropske metropole. Naša zemlja je kraj rata dočekala sa više od polovine nepismenog stanovništva. U takvu zemlju došli su ljudi željni da pomognu znanjem. Nisu birali posao, ni prebivalište, već su išli tamo gde su bili potrebni.
IZ RUSIJE je tokom 1919. i 1920. pretežno emigriralo odraslo, muško, radno sposobno stanovništvo, staro između 20 i 45 godina. U početku je bilo daleko više muškaraca nego žena, čak dve trećine. Posle pristizanja "belih" jedinica, sredinom 1922. godine, popisano je više od 17.000 muških izbeglica i oko 7.000 žena. Tek sa organizovanim odlaskom bivših vojnika Ruske armije na rad u zapadnu Evropu, od sredine dvadesetih, razlika u broju između polova polako se smanjuje.
Po doseljavanju, većina ruskih emigranata morala je, zbog velike nezaposlenosti, ipak da prihvati poslove ispod svog društvenog staleža i obrazovanja. Sergej Nikolajevič Paleolog, Vladin opunomoćenik za ruske izbeglice u Kraljevini, u februarskom pismu 1921. kralju Petru Karađorđeviću, navodi da se čak tri četvrtine pridošlih Rusa nalazi u veoma teškom položaju, bez stalnog izvora prihoda. Sredinom dvadesetih godina samo 20 odsto njih obavljalo je neke intelektualne poslove, a 60 odsto radilo teške fizičke radove.
Najgore su prošli doskorašnji oficiri i političari, zemljoposednici, sudije, advokati i pravnici.
U EMIGRACIJI se povećao procenat tehničara, tehničkih pomoćnika ili crtača u biroima, iz čega se vidi da su inženjeri i arhitekte prihvatali jednostavnija nameštenja da bi preživeli. Naglo raste i broj domaćih profesora. Nisu to bili samo bivši profesori osnovnih i srednjih škola, ili fakulteta, već i oficiri i činovnici sa visokim obrazovanjem, koji su držali časove matematike, fizike, latinskog, francuskog, klavira.
Nemali broj izbeglica radio je na mestima industrijskih radnika, u zanatskim radionicama ili poljoprivredi. Nekadašnje aristokrate i generali postajali su taksisti, sobari, prodavci cveća, obućari. Nekoliko ruskih generala otvorilo je male obućarske radnje u prestonici, a jedan se čak proslavio jahaćim čizmama. General Škuro, "heroj građanskog rata", prodavao je krajem tridesetih godina novine ispred Narodnog pozorišta u Beogradu. Pukovnik u penziji sa metlom u rukama čistio je i dežurao na mostu Novi Sad - Petrovaradin. Bivši viši dvorski činovnik čistio je krompir u kuhinji, a žena general-gubernatora stajala je za tezgom. Žene oficira postajale su pralje.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)