SODA-VODA OTHRANILA PET GENERACIJA: Vladimir Krstić Cega iz Sombora čuva porodičnu tradiciju i ljubav prema već zaboravljenom zanatu
PRVU mašinu za pravljenje soda-vode u Sombor je pre 115 godina doneo Vladimir Krstić Cega.
Nezaobilazni sastojak špricera i drugih osvežavajućih pića na njoj i danas proizvodi njegov unuk, koji ne samo da je nasledio dedino ime i nadimak, već i ljubav prema ovom zanatu.
Iako je zagazio u osmu deceniju Cega i dalje ne samo da pravi sodu, nego i servisira mašine po celoj Srbiji.
- Deda je bio šuster, a baba Kata šteperka. On je u Budimpešti izučio sodarski zanat i 13. marta 1906. u Sombor je doneo mašinu, na kojoj i danas radimo. Moj otac Branko Krstić Cega, po kome se zove i moj sin, nastavio je da radi u dedinoj sodari kada se vratio iz zarobljeništva u Drugom svetskom ratu, a ja sam već od devete godine radio uz njega - priča nam Vladimir.
- Sodu je po varoši raznosio konjima. Za razliku od danas, pravili smo na ručni pogon, a mi kao deca smo okretali veliki točak. Sada to radi elektromotor.
Seća se Cega i kako je punio flaše sode i kilometrima gurao kolica i raznosio flaše, tada obavezno staklene, po kućama i kafanama.
- Nije bilo lako, jedan orijaš je četiri kilograma težak. Ali, meni je bilo zadovoljstvo - dodaje sodar, inače po struci precizni mehaničar.
- Međutim, kada je otac preminuo majka je zatvorila sodaru. Prodala je jednu mašinu i deo flaša, ali dedina mašina je ostala u šupi. Niko na nju nije obraćao pažnju.
Sve dok nisu došle devedesete, "tužne i nesretne" što bi pesma rekla. Trebalo je naći dodatni posao da bi se podiglo i otškolovalo troje dece.
- Iz šupe sam izvukao staru dedinu mašinu i četiri meseca je popravljao. Tako smo ponovo pokrenuli sodaru, koju sada vodi ćerka Biljana, jer sam ja u penziji - ponosno nam pokazuje dedinu mašinu koja ih je sve othranila.
Cegin majstroluk se vrlo brzo pročuo, a zahvaljujući njemu od Subotice do Vranja radi 46 sodarskih mašina.
- Da bi soda nastala potrebna je mašina bućkalica, koja ima lepeze i prska. U buretu su lopatice koje se mešaju i tu je ugljen-dioksid, pod regulatorom i pritiskom. Postoji i mašina na dizne koja rasprskava vodu i jedini se sa ugljen-dioksiodom. Dedina mašina je bila bućkalica, ali sam je prepravio da bude na dizne - objašnjava nam Cega.
- Savremene imaju saturatore, ali nisam pristalica toga, jer je to više sokarska mašina i ne postiže gaziranost.
ZA DOBAR ŠPRICER I MEDALjE
ZAHVALjUJUĆI znanju i iskustvu Cegina sodara je dobitnik više od 22 medalja i više pehara za kvalitet, kao i priznanja za očuvanje i razvoj sodarstva i starih zanata.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)