CIKLUS PREDAVANJA U SANU: Austrougarsko viđenje Balkana u Velikom ratu

Ljiljana Begenišić

20. 02. 2025. u 12:44

Ciklus predavanja „Jugoslavija – kontinuitet, iskušenja, osporavanja” koji se održava u Srpskoj akadmeiji nauka i umetnosti biće otvoren u sredu predavanjem dr Dušana Fundića „Austrougarsko viđenje Balkana u Velikom ratu”. Organizatori ciklusa su Balkanološki institut SANU i Srpska akademija nauka i umetnosti.

ЦИКЛУС ПРЕДАВАЊА У САНУ: Аустроугарско виђење Балкана у Великом рату

Foto Dragan Milovanović

Dušan Fundić, viši naučni saradnik Balkanološkog instituta SANU i  dobitnik nagrade „Vaclav Felčak i Henrik Verešicki“ za najbolju knjigu iz istorije Srednje Evrope u prethodne tri godine koju dodeljuju Jagelonski univerzitet u Krakovu i Poljsko istorijsko društvo, govoriće o osnovnim pravcima razmišljanja donosilaca spoljnopolitičkih odluka u Austrougarskoj o Balkanskom poluostrvu i njegovoj budućnosti tokom Prvog svetskog rata. Posebna pažnja biće usmerena na aspekte južnoslovenskog pitanja i biće istaknut značaj istočne obale Jadranskog mora u strateškim zamislima Beča, kao i ideje o uspostavljanju hegemonije na Balkanu, ili barem na njegovom zapadanom delu, kao najvažnijeg ratnog cilja Dvojne monarhije.

Kako bi navedene teme bile stavljene u odgovarajući istraživački okvir, predavač će ukazati na važnost okolnosti koje su nastajale kao posledica složenog unutrašnjeg uređenja Austrougarske i skrenuće pažnju na to ko su zapravo bili donosioci odluka. Time se posebno misli na važnost neslaganja i sukoba između Ministarstva spoljnih poslova i austrougarske Vrhovne komande, ali i postojećih frakcija unutar navedenih tela, značaj „mađarskog faktora“ u oblikovanju spoljne politike, međuzavisnost unutrašnje i spoljne politike Austrougarske, te na međusobne pritiske i suparništva između savezničkih država Nemačke, Austrougarske i Bugarske koja su imala značajnog uticaja na razvoj planova o Balkanskom poluostrvu.

Pored navedenih tema biće ukazano i na značaj 1914. godine, kao nastanka novog okvira za razumevanje Balkanskog poluostrva unutar Dvojne monarhije i uz to će biti ponuđena analiza postojećih predubeđenja i predrasuda koje su austrougarske elite imale o balkanskim državama i narodima kao i njihov osobeni razvoj tokom Velikog rata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

HITNA EVAKUACIJA: Poplave i klizišta, saobraćaj zaustavljen (VIDEO)