Klimatske promene i održivost osiguranja u poljoprivredi: U Srbiji osigurano oko 13 odsto poljoprivrednih površina
„Osiguranje poljoprivrede u Srbiji obuhvata svega oko 13 odsto ukupnih poljoprivrednih površina, a tome doprinose klimatske promene. S time se moramo izboriti promenom kultura koje se uzgajaju, izjednačavanjem subvencija premija osiguranja u regionima i finansijskim jačanjem te informisanošću poljoprivrednika“, izjavio je za Tanjug Milo Marković, član Izvršnog odbora „Dunav osiguranja“, nakon panela „Klimatske promene i održivost osiguranja u poljoprivredi“, koji je 23. septembra održan, na Zlatiboru.
Foto: Pakt studio
On je naveo da klimatske promene, to jest rast globalne temperature, dovode do preterane i prevremene vegetacije praćene prolećnim mrazom koji uništava useve, a da osiguravači, kada dođu na red, više nemaju šta da osiguraju.
„To je jedan par problema i delom uzrok drugog izazova, odnosno malog obuhvata osiguranja u našoj zemlji. Koliko je to nedovoljno, govori podatak da je u okolnim zemljama, na primer u Mađarskoj, osigurano 50 odsto, u Hrvatskoj 60, a u Sloveniji čak 80 procenata poljoprivrednih površina“, kazao je Marković.
Foto: Pakt studio
Marković je rekao da osiguravači ne mogu da nađu instant rešenja, već da prvo treba da se ojačaju mali i srednji poljoprivredni proizvođači, da se izađe na kraj sa klimatskim promenama tako što će se promeniti kulture koje se gaje, kao i način i tehnologija sadnje te da se razvije finansijska snaga poljoprivrednika kako bi dobili interes za osiguranje koje dolazi na kraju procesa.
„To nije samo osiguranje, to je sinergija osiguravača, banaka i države koja je jako bitna u ovom procesu. Subvencije u državama Evropske unije kreću se od 50 do 70 odsto premije osiguranja i ne ograničavaju se samo na ovu premiju, već su prisutne u raznim segmentima. Kod nas su do 70 odsto, a u toku su pregovori s nadležnim ministarstvom da se subvencije izjednače u svim regionima, kako bi se podstakli oni poljoprivredni proizvođači koji su pasivni iz aspekta osiguranja, da bismo mi kao osiguravači obezbedili diverzifikaciju rizika i na taj način ponudili nižu premiju i kvalitetniju uslugu“, kazao je Marković.
Foto: Pakt studio
On je dodao da je osiguranje u poljoprivredi u zlatnim godinama dostizalo 15 odsto, dok je danas oko 13 odsto, pri čemu 40 ili 70 odsto premije plaća država, a ostatak poljoprivredni proizvođači koji su u pojedinim opštinama podržani i subvencijama lokalnih samouprava.
„Čak ni u tim regionima mi nemamo stoprocentnu pokrivenost osiguranjem, reč je i o neinformisanosti naših poljoprivrednika, kao i o benefitima proizvoda“, naveo je Marković.
Panel „Klimatske promene i održivost osiguranja u poljoprivredi“ održan je u sklopu konferencije „Ključni trendovi realnog i finansijskog sektora“ u organizaciji tri poslovne asocijacije – Privredne komore Srbije (PKS), Udruženja banaka Srbije (UBS) i Udruženja osiguravača Srbije (UOS). Konferencija je okupila veliki broj stručnjaka, predstavnika vodećih banaka, osiguravajućih kuća, kompanija i institucija.
Foto: Pakt studio
Veljko Jovanović, savetnik predsednika PKS-a, ukazao je na to da je jedan od ključnih problema u sektoru osiguranje i bankarstva transfer znanja, pri čemu su najugroženiji najmanji proizvođači.
„Veoma je važno da finansijske institucije – banke i osiguravajuća društva – razumeju potrebe poljoprivrednih proizvođača, da identifikuju mesta za unapređenje komunikacije s njima, kao i da međusobno sarađuju. Privredna komora Srbije kroz svoju regionalnu mrežu, s druge strane, može biti integrator i most za uspostavljanje komunikacije i saradnje sa proizvođačima na lokalu“, zaključio je Jovanović.
Preporučujemo
SRBI POREKLOM IZ DONjEG VAKUFA: Trideset godina sećanja, bola i istrajnosti (FOTO)
10. 01. 2026. u 13:51
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)