AFRIČKA KUGA PRAZNI OBORE: "Radnici plakali dok se sprovodila eutanazija svinja"

ZBOG afričke kuge svinja u Srbiji je od početka godine eutanazirano 23.994 životinja od čega je skoro polovina bila sa farme "Mistral" Jasminka Ristovića.

АФРИЧКА КУГА ПРАЗНИ ОБОРЕ: Радници плакали док се спроводила еутаназија свиња

Foto: Igor Stramyk, YAY Media AS / Alamy / Profimedia

- Radnici su plakali dok su veterinari radili eutanaziju svinja zaraženih afričkom kugom na farmi. To je bio najteži trenutak u poslednjih 20 godina, koliko se bavim svinjarstvom - rekao je Jasminko Ristović (60), vlasnik farme "Mistral" iz Hrtkovaca, na kojoj je ubijeno više od 11.000 svinja, a čiji obori danas zvrje prazni.

To je skoro polovina od 23.994 svinje, koliko je ukupno u Srbiji stradalo od afričke kuge od početka godine.

Ristović se svinjarstvom bavi 20 godina i bio je jedan od najvećih proizvođača svinja u ovom delu Srbije, a sada je u dilemi da li će se i posle ovog pomora svinja dalje baviti istim poslom.

- Samo u poslednje dve godine u našu farmu je uloženo pet miliona evra. Kada se uzme u obzir broj usmrćenih životinja prema proceni stručnjaka direktna šteta je oko 1,5 miliona evra, dok je indirektna mnogo veća. Usmrćene su priplodne krmače, nazimice, tovljenici, prasići ... Ove životinje su trebale da donesu više od 30.000 tovljenika. Kao svaki normalan čovek svestan sam situacije, emotivno mi je teško, ali ništa ne mogu da promenim osim da prihvatim situaciju tako kako jeste - svestan je Ristović.

Foto: Josep Curto / Alamy / Profimedia

Pridržavali se svih mera

On ističe da, iako su na farmi preduzete sve zaštitne mere, nisu u speli da spreče da zaraza uđe u obore.

- Ni jedno vozilo nije moglo da uđe na farmu pre temeljne dezinfekcije. Radnici su se tuširali i presvlačili u čista radna odela i čizme pre svakog ulaska kod životinja. Teško je tu upreti prst u bilo koga, niti ja to želim. Ali, smatram da država treba da promeni pristup kad se pojavi prvo žarište, jer je sada i država u minisu. Koliko znam država nadoknaduje štetu sve osim izgubljene dobiti, a ja znam koliko smo ulagali i šta smo izgubili - preračunava se Ristović.

Prema njegovim rečima potrebno je da prođe od šest meseci do godinu dana da bi se proizvodnja mogla zanoviti.

- Do tada ću videti šta mi je činiti. Još uvek je sve sveže, moram ostati miran, sabran i realan - zaključuje Jasminko Ristović.

Afrička kuga u brojkama

Afrička kuga pogodila je 496 gazdinstava, pet upravnih okruga trenutno se bori sa afričkom kugom, a 23.994 svinje su eutanazirane zbog afričke kuge od početka godine.

Zbog aktuelne situacije u vezi sa afričkom kugom svinja po nalogu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragana Glamočića juče je u Vladi Srbije na najvišem nivou održana sednica Operativnog štaba za koordinaciju aktivnosti na sprečavanju pojave, ranom otkrivanju, suzbijanju i iskorenjivanju afričke kuge svinja.

Nije vreme za opuštanje

Ministar Glamočić istakao je da su mere za suzbijanje afričke kuge svinja trenutno na snazi u šest upravnih okruga, ali da će danas, 14. jula, mere biti ukinute u Borskom upravnom okrugu. Dodao je da tokom vikenda nije bilo novih slučajeva zaraze, te da nema mesta panici, ali da aktuelna epizootiološka situacija zahteva maksimalnu ozbiljnost, disciplinu i odgovornost svih aktera u lancu.

Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

Dragan Glamočić

- Ovo nije trenutak za opuštanje. Afrička kuga svinja nije opasna po zdravlje ljudi, ali može da nanese ogromnu štetu našem stočarstvu, a upravo su ljudi najveći prenosioci virusa. Zato svi, od državnih institucija i lokalnih samouprava, do veterinarskih službi i samih proizvođača, moraju da deluju kao jedan tim i pokažu najveći stepen odgovornosti. I najmanja nepažnja može dovesti do širenja virusa među svinjama - poručio je Glamočić.

Stradalo skoro 24.000 svinja

Od početka godine u Srbiji je eutanazirano ukupno 23.994 svinje, a iz resornog ministarstva poručuju da će šteta svima biti nadoknađena.

- Radi se procena štete i država će nadoknaditi štetu po svim zahtevima koji ispunjavaju zakonske uslove, a to je da je gazdinstvo registrovano i da su svinje obeležene. Takođe, kazne će biti pooštrene za sve koji ne poštuju propisane mere - ističu iz MPŠV.

Dr Slobodan Stanojević, šef odeljenja za epizootiologijuu Naučnog instituta za veterinarstvo Srbije, kaže za Kurir da je virus afričke kuge svinja prvi put u Srbiju uneta 2019. godina na jednu farmu kod Mladenovca, ali da je brzom akcijom potpuno iskorenjen.

Foto: Edwin Remsberg/VWPics/Profimedia

- Ispitali smo više hiljada uzroka i nismo uspeli da razjasnimo kako je virus stigao. Kasnije je, 2020. i 2021. godine, bolest iz pravca Rumunije i Bugarske ušla na farmu u Zaječaru i tada je eutanazirano između 10.000 i 15.000 svinja. Tada su ubijane i zaražene i nezaražene životinje da bi se sprečilo dalje širenje - rekao je Stanojević za Kurir.

Šta je afrička kuga svinja

Afrička kuga svinja je opasna zarazna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje, ali nije opasna za ljude. Virus se prenosi kontaktom sa zaraženim životinjama, kontaminiranom hranom, opremom, odećom i vozilima.

Postupanje sa uginulim životinjama

Posle eutanazije svinje se zakopavaju. Stajsko đubrivo se pakuje na gomile kako bi se podvrglo biofermentaciji, jer tokom vrenja na određenoj temperaturi virus afričke kuge strada.

Stanojević ističe da se sada ubijaju samo zaražene životinje i zato sada imamo na stotine žarišta u više okruga.

- To se tako ne radi. Kada imate situaciju da imate više desetina, a možda i stotina izvorišta zaraze kojih niste ni svesni, trebalo bi razmisliti koju strategiju primeniti. Nama u Beogradskom okrugu je bolest stigla sa područja Mačve, gde postoji od januara, i od Drine se širila i proletos stigla u Beograd. Mi sada imamo situaciju da se u domaćinstvima u kojima se otkrije kuga uradi eutanazija svinja, očiste se dvorišta, ali je vrlo teško izvršiti dezinfekciju i biti siguran da je ona pouzdano urađena tamo gde imate đubrište. Problem je i što seoska gazdinstva često nisu ograđena, svinje se izgone na pašu ili im se donose sveža trava i lucerka, koju vole i divlje svinje, tako da je taj kontakt i neposredni i posredni vrlo čest - objašnjava Stanojević.

Nakupci šire zarazu

Prema rečima Stanojevića, mora se strogo voditi računa o prometu životinja, mesa i ljudi.

- Ljudi koji se bave gajenjem svinja ne treba da posećuju tuđe farme. Moraju da budu svesni toga i da sami štite i sebe i svoje saradnike sa kojima posluju. Dešava se da nakupci dolaze i jeftino kupuju prasiće i svinje koje u tom trenutku nisu bolesne i voze ih na drugu teritoriju. Dovoljno je da se jedna kasnije razboli i proširi zarazu. To je specifična bolest, jer umiru jedna po jedna svinja, pa ljudi ne primete dok ne počnu masovno da uginjavaju - naglašava sagovornik Kurir Biznisa i dodaje da trenutna strategija suzbijanja afričke kuge ne daje rezultate i da bi u tu borbu trebalo da se uključe svi državni organi - kazao je.

Foto: Edwin Remsberg/VWPics/Profimedia

- Kad je bilo tropsko vreme, mi smo po 12 do 14 sati radili na eutanaziji iz dana u dan, od šest ujutru do osam sati uveče - ističe Stanojević.

Kako je za Kurir rekao agroanalitičar Branislav Gulan, od 2019. godine do danas u Srbiji je zbog afričke kuge eutanazirano više od 100.000 svinja.

- Ova opasna zarazna bolest nestane, pa se javi. Nažalost, danas imamo samo 2.400.000 svinja u Srbiji, što je na nivou iz 1947. godine. Po glavi stanovnika trošimo oko 15 kg svinjskog mesa, a ova grana stočarstva je na ivici opstanka. Kada se dogodi ovako nešto kao što je bilo u Hrtkovcima, nastane ogromna šteta. Država nadoknadi eutanaziranu svinju, ali prava šteta nastaje kasnije. Eutanaziraju se i suprasne krmače, koje bi imale 18 prasića, pa kad bi ti prasići postali svinje, znate koliko bi to bilo svinja u Srbiji - rekao je Gulan.

Kako zaštiti obor?

Za afričku kugu svinja ne postoji lek niti vakcina, zato je prevencija od ključne važnosti. To znači sledeće:

  • fizička barijera kako bi se sprečio kontakt između domaćih i divljih svinja;
  • dezobarijere i zabrana neovlašćenim licima, vozilima i alatima koji nisu dezinfikovani da ulaze na farmu;
  • ne hraniti svinje pomijama i otpacima iz kuće;
  • nova grla moraju da prođu kroz karantin;
  • edukacija farmera o rizicima i načinima prenošenja virusa;
  • redovno krečenje obora gašenim krečom kao deo širih biosigurnosnih mera (gašeni kreč ne ubija virus, ali se koristi za dezinfekciju i održavanje higijene u stočarskim objektima zbog svojih antiseptičkih svojstava).

Situacija u regionu

U Hrvatskoj su zabeleženi novi slučajevi afričke kuge svinja tokom letnjih meseci, posebno na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije

U Republici Srpskoj zaraza je ponovo aktivirana u semberskom selu Gradac kod Bijeljine, a virus je prisutan i u okruženju.

U Rumuniji i Mađarskoj je virus takode aktivan u populaciji domaćih i divljih svinja.

Vidović: Smanjiti populaciju divljih svinja

Prof. dr Vitomir Vidović, ekspert iz oblasti stočarstva i član Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS), smatra da je jedino rešenje za iskorenjivanje afričke kuge svinja uništavanje ili držanje pod strogom kontrolom populacije divljih svinja, koje su glavni prenosioci zaraze.

- Ovo što se danas dešava na farmama u Srbiji trebalo je da se reši još pre pet godina smanjenjem populacije divljih svinja. Mi imamo sedam divljih svinja po hektaru, a norma je jedna do dve životinje. One su glavni rezervoari i prenosioci bolesti. Sve divlje svinje bi trebalo da stavimo u zoološki vrt, višak da pokoljemo jer su ljudi važniji od divljih svinja. I to ne samo kod nas već i u zemljama regiona, pre svega u Hrvatskoj i BiH, jedino tako možemo da stanemo na put ovoj opasnoj zarazi - smatra Vidović.

(Kurir)

BONUS VIDEO: "NOVOSTI" U ALEKSINCU: Svinja izujedala nesrećnu ženu

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

NISAM RAZMIŠLJAO O POVRATKU, BIO SAM SREĆAN U PARTIZANU! Željko Obradović o dolasku u Panatinaikos