CENE POSUSTAJU OD JULA: Izveštaj Narodne banke Srbije o inflaciji i kretanju bruto domaćeg proizvoda
NOVA projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za ovu godinu niža je od februarske i iznosi 3,5 odsto.
Foto Z. Jovanović
Na korekciju je uticao manji privredni rast u prvom tromesečju u odnosu na očekivani, ali se njegovo ubrzanje očekuje u nastavku godine. Inflacija će se do sredine godine kretati oko četiri odsto, a usporiće u drugoj polovini godine i krajem 2025. će se približi centralnoj vrednosti cilja - tri odsto plus-minus 1,5 odsto, izjavila je Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije (NBS) na prezentaciji izveštaja o inflaciji.
Kako je istakla, takvom kretanju inflacije najviše će doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi, niža uvozna inflacija i očekivano niže svetske cene energenata, na koje upućuju projekcije relevantnih međunarodnih institucija.
FOTO: Arhiva novosti
- I dolazak nove poljoprivredne sezone od maja, pod pretpostavkom da ona bude prosečna, treba da rezultira pojeftinjenjem voća i povrća, kao i nižim troškovima u proizvodnji hrane - kazala je Tabakovićeva. - Mesečnu dinamiku rasta ukupnog indeksa potrošačkih cena od 0,3 odsto obeležili rast cena neprerađene hrane i proizvoda i usluga unutar bazne inflacije, dok su u suprotnom smeru delovale niže cene naftnih derivata.
Ona je rekla da je međugodišnja inflacija u aprilu u Srbiji usporila na četiri odsto, dok je na međugodišnjem nivou, bazna inflacija usporila na pet odsto, što je njen najniži nivo od maja prošle godine. Rekla je da i Međunarodni monetarni fond (MMF) u aprilskoj projekciji očekuje da će prosečna inflacija u Srbiji iznositi četiri odsto u ovoj godini i da će se zatim umereno smanjiti na 3,3 odsto u 2026. i na tom niovou zadržati i u 2027. godini.
Uticaj američkih carina
PREMA projekciji NBS, carine američke administracije, koje su uvedene početkom aprila, a zatim odložene na 90 dana, primenjivaće se nakon toga.
- Ukoliko se ove carine ni nakon odlaganja od 90 dana ne budu primenjivale, privredni rast zone evra, a prema našim procenama i Srbije, u ovoj godini bi mogao da bude veći za oko 0,2 procentna poena od projektovanog - rekla je guverner NBS.
Tabakovićeva je navela da su mesečnu dinamiku rasta ukupnog indeksa potrošačkih cena od 0,3 odsto obeležili rast cena neprerađene hrane i proizvoda i usluga unutar bazne inflacije, dok su u suprotnom smeru delovale niže cene naftnih derivata.
-Prema našoj novoj centralnoj projekciji, inflacija bi u celom horizontu projekcije, to jeste u naredne dve godine, trebalo da se zadrži u granicama cilja, tri plus minus 1,5 odsto i da pri tome u ovoj godini ima opadajuću putanju. Konkretnije, sa nivoa od oko četiri odsto, koliko se očekuje da će iznositi do sredine ove godine, inflacija bi trebalo da nastavi da usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je nivo oko kojeg će se kretiti do kraja perioda projekcije, odnosno do kraja njenog horizonta- rekla je Tabakovićeva.
Krajem maja u sistem plaćanja SEPA
Jorgovanka Tabaković izjavila je da se očekuje da Srbija 22. maja bude primljena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima - SEPA.
- Za 22. maj je zakazana sednica, mi smo prošli, jer nema nikakvih primedbi od strane Evropske komisije na podneta dokumenta i očekujemo da tog dana budemo konačno i mi primljeni u SEPA sistem plaćanja - rekla je Tabakovićeva.
Prema njenim rečima, Srbija je apsulutno sve uradila kada je reč o prijemu u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i od strane Ministarstva finansija i od strane NBS, međutim onda su se menjala pravila i tražio se usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika.
- Ponekad trpite kad ste bolji od drugih, a Srbija bukvalno u pristupanju u procesu SEPA trpi zato što je bolje od svih drugih. Mi smo, izgleda, prečesto se hvalili i uštedama i time koliko smo bolji od drugih i sačekali smo da budemo bukvalno sapleteni- rekla je Tabaković.
Kada je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije, guverner je rekla da bržem rastu u narednim tromesečjima treba da doprinesu pozitivni efekti faktora na strani ponude, tj. rast proizvodnje u automobilskoj industriji i energetici usled povećanih kapaciteta, kao i planirana realizacija infrastrukturnih projekata u okviru programa "Ekspo 2027".
Prema njenim rečima, posmatrano na nivou godine, pozitivan doprinos rastu BDP daće uslužni i proizvodni sektori, pod pretpostavkom da će nakon prošlogodišnje suše, ovogodišnja poljoprivredna sezona biti prosečna. "Za naredne dve godine projektujemo da će rast BDP domaćeg proizvoda biti u rasponu četiri do pet odsto s tim što u 2027. godini zbog održavanja specijalizovane međunarodne izložbe Ekspo 2027. očekujemo da će stopa rasta biti bliža gornjoj granici projektovanog raspona", kazala je guverner NBS.
Ona je istakla i da posmatrano sa stanovišta upotrebe, rast BDP vodiće domaća tražnja, ali u manjoj meri nego što smo očekivali u februaru. Dodala je i da će na rast tražnje i dalje uticati pozitivni trendovi na tržištu rada, kao i očekivani rast investicija do kraja godine.
- Kao rezultat početka serijske proizvodnje u automobilskoj industriji i novih kapaciteta u energetici, a od naredne godine i usled očekivanog ubrzanja privrednog rasta naših najvažnijih trgovinskih partnera, pozitivan doprinos očekuje se i od izvoza. Ipak, zbog planiranih investicija i rasta domaće potrošnje, ove i naredne godine uvoz će rasti brže od izvoza, što će za posledicu imati negativan doprinos neto izvoza, ali će se on smanjivati - rekla je Tabakovićeva.
Direktne strane investicije
TABAKOVIĆEVA je naglasila i da je priliv po osnovu stranih direktnih investicija u prvom tromesečju iznosio 704 miliona evra, što je bilo upola manje nego u istom periodu 2024. To je kako je objasnila posledica iznadprosečnih jednokratnih priliva u prošloj godini, zatim smanjenog investicionog poverenja globalno posmatrano, ali i odlaganja određenih investicija na domaćem tržištu zbog protesta i blokada
Preporučujemo
PROFESOR HADSON: EU uništava svoju ekonomiju zbog imaginarne ruske pretnje
10. 02. 2026. u 21:00
JABUKE DO 200 DINARA: Bogata ponuda voća i povrća na prestoničkoj pijaci Zeleni venac
10. 02. 2026. u 17:01
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)