ŠKARPINA NESTALA U PREVODU: Ministarstvo poljoprivrede će pravilnikom zabraniti pogrešno deklarisanje

J. Su.

24. 12. 2020. u 14:12

POTROŠAČI bi kada kupuju ribu u marketima i ribarnicama trebalo da imaju ozbiljno znanje latinskog jezika. U suprotnom, lako mogu da pazare "crvenu" ribu, koja se uvek pakuje bez glave, umesto škarpine, koja ima vrhunski kvalitet mesa.

ШКАРПИНА НЕСТАЛА У ПРЕВОДУ: Министарство пољопривреде ће правилником забранити погрешно декларисање

Deklaracije će morati da budu usklađene

I dok je na pakovanjima svih proizvođača i uvoznika velikim slovima napisano "škarpina bez glave", sitnim, ipak, na latinskom piše Sebastes marinus, Sebastes mentella ili samo rod Sebastes, što znači "crvena" riba. Za razliku od nje, latinski naziv za škarpinu je Scorpaena scrofa, a pripada porodici Scorpaenidae i rodu Scorpaena.

Ministarstvo poljoprivrede, međutim, uskoro staje na put ovome, jer priprema novi propis.

- U toku je izrada pravilnika koji će se baviti i ovom promenom - rekli su nam u Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede. - Tako se riba Sebastes marinus više neće smatrati škarpinom.

To znači da distributeri i trgovci više neće smeti "crvenu ribu" da prodaju pod imenom - škarpina.

Da nije reč o istoj ribi, najbolje govori i cena. Prava škarpina, Scorpaena scrofa, koja živi u Jadranskom ili Sredozemnom moru, prodaje se za oko 35 evra za kilogram, dok se pakovanje od 600 grama smrznute ribe Sebastes marinus može kupiti za oko 800 dinara. Kada stigne do restorana, porcija prave škarpine može da košta i 50 evra i obavezno se služi sa glavom, kako bi potrošač tačno znao šta jede.

U kompaniji "Metro", koja pod svojom robnom markom "Aro", prodaje smrznutu "škarpinu", ali Sebastes spp, ističu da su svi proizodi koji se nalaze u okviru njihovih robnih marki deklarišu u skladu sa specifikacijama proizvoda i zakonskim i drugim propisima Srbije. Trenutno je to Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, školjkaše, morske ježeve, morske krastavce, žabe, kornjače, puževe i njihove proizvode, iz 2003. godine.

Sličan odgovor smo dobili i u kompaniji "Frikom". Tvrde da je njihov proizvod "škarpina bez glave" u potpunosti u skladu sa trenutno važećim pravilnikom o deklarisanju.

- Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, u članu 14. pobrojava vrste bele ribe, u koju spada škarpina Sebastes spp - ističu u "Frikomu".

KVALITET NIJE NI BLIZU

ŠKARPINA, Scorpaena scrofa, spada u grupu najkvalitetnijih belih riba, koje žive u morima sa stenovitom obalom i kamenim dnom. Živi u Mediteranskom moru i toplim delovima Atlantika, dok Sebastes marinus pliva u hladnim područjima severnog Atlantika. Stručnjaci za morsku ribu ističu da kvalitet i tekstura mesa ribe Sebastes marinus nisu ni približni škarpini.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.

21. 09. 2024. u 19:21

Komentari (3)

RUSIJA PODRŽAVA VUČIĆEVU INICIJATIVU ZA KIM: Zaharova poslala jasnu poruku