NA PUTU KA MODERNOM DOBU: Slike iz apstraktnog perioda Miloša Bajića u "Rimi"
PUT do apstrakcije nije došao odmah.

Foto promo
U meni se pojavila pojačana radoznalost u oslobađanju likovnog izraza. Imao sam viziju i tražio način kako da se likovno izrazim. Šta me je zapravo privuklo apstrakciji? Napuštanje predmeta. Osećao sam da me motiv sputava...
Ovo je zapisao Miloš Bajić (1915-1995), slikar i dugogodišnji profesor Fakulteta likovnih umetnosti, jedan od prvih na našoj sceni koji je sredinom pedesetih godina prošlog veka krenuo putem apstrakcije. I upravo dela iz ovog njegovog opusa deo su postavke koja će večeras u 19 časova biti otvorena u beogradskom prostoru Galerije "Rima". Te reprezentativne slike pozajmljene su iz porodične zaostavštine i privatnih kolekcija, a pojedine su svojevremeno predstavljane na izložbama Decembarske grupe (1955-1960), odnosno i na prvoj Bajićevoj izložbi posvećenoj apstrakciji iz 1958.
Uzvišeni osećaj slobode
POSLE Drugog svetskog rata kontinuirano bavljenje slikarstvom donelo je Bajiću uzvišeni osećaj slobode kojem je težio svim svojim bićem, zapaža Stepanov. Njegova apstraktna dela zapaža i likovna kritika. Bio je među učesnicima izložbe "27 savremenih slikara" na drugoj Likovnoj jeseni u Somboru (1962) koja, po Lazaru Trifunoviću, važi za najkompletniji izložbeni pregled tadašnjeg apstraktnog slikarstva u Jugoslaviji.Prema rečima istoričara umetnosti Save Stepanova, do apstraktnog slikarstva Bajić je dospeo, u vreme kada je ono, u našim umetničkim prilikama, zapravo, važilo za sinonim modernističke umetnosti.

Foto promo
- U tranzicijskim pretumbavanjima u našoj umetnosti sredinom 20. veka, u vremenu dominacije politički nametnutog socijalističkog realizma, Miloš Bajić je bio u sasvim specifičnoj situaciji - piše Stepanov u tekstu koji prati izložbu. - Kao predratni ilegalac, učesnik u ratu, bivši logoraš, kao član Komunističke partije - odjednom se našao "na drugoj strani", sukobljen sa stavovima države u čije je ideale verovao. Međutim, pobedila je njegova svest o etičkim i estetskim vrednostima umetnosti. Bio je među inicijatorima i članovima neformalnih umetničkih institucija koje su nastajale izvan etatističkog sistema - koje su uspostavljali, uređivali, realizovali i kontrolisali sami umetnici, a čiji je cilj bio kolektivističko konfrontiranje prema socijalističkom realizmu i približavanje idejama modernističke umetnosti. Jedan je od pokretača grupe "Samostalni" (1951), a posebno je značajno Bajićevo učestvovanje u osnivanju i radu Decembarske grupe (1955-1960) koja je imala bitnu ulogu u modernizaciji srpske i jugoslovenske umetnosti druge polovine 20. veka.

DODIK ŽESTOKO UDARIO NA STANIVUKOVIĆA: Dokle ćeš biti poltron najgore vrste?
PREDSEDNIK Milorad Dodik upitao je danas gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića "dokle će biti poltron najgore vrste koji se svakodnevno dodvorava Sarajevu, a optužuje Republiku Srpsku".
21. 08. 2025. u 19:40

"SRAM VAS BILO ZA SVE ŠTO RADITE" Vučić sa prezirom odgovorio Žaklini Tatalović na dobacivanja i upadice
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na upadice i dobacivanja novinarki N1 Žaklini Tatalović.
17. 08. 2025. u 14:28

POREKLO ILIĆA - POD ISTRAGOM: Unajmljen čovek iz Ljiga, umešana i crkva "Hoću da znam ko sam i šta sam"
FOLK pevač Miroslav Ilić nedavno je govorio o svom poreklu i otkrio zbog čega nije želeo da se o njegovom životu snimi film.
24. 08. 2025. u 11:31
Komentari (0)