OMRAŽENI ŠEF POLICIJE GLUMAC PLEMENITOG DUHA: Izložba posvećena Vasiliju Panteliću u Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu
IGRAO je velike uloge u delima Šekspira, Molijera,Dostojevskog i drugih klasika na sceni nacionalnog teatra, ali ga je publika zapamtila po jednoj: šefa beogradske policije u seriji "Otpisani"!

foto Printskrin RTS
Da li je tome doprinela njegova glumačka sudbina, slučajnost ili lična skromnost, tek o ovom umetniku se i pored brojnih pozorišnih predstava, serija i filmova, malo znalo i za života, a još manje petnaestak godina posle smrti. Zato izložba "Vasilije Pantelić - dramski umetnik Narodnog pozorišta" u Muzeju nacionalnog teatra, skida nepravedno nataložene slojeve zaborava.
- Pantelić je bio član Drame i mada je nosio dobar deo repertoara, nije postao prvak kuće - ističe Dragica Gaćeša, autor izložbe. - Obično ga pamte po Krsti Mišiću iz "Otpisanih", dok retko ko zna da je više od 40 godina igrao u nacionalnom teatru i da mu je bio izuzetno posvećen.

foto Narodno pozorište u Beogradu
Vasilije Pantelić rođen je 4. aprila 1922. godine u Rumi, gde je i odrastao. Gimnaziju je završio u Kragujevcu, a glumačku karijeru počeo u Knjaževsko-srpskom teatru u vreme okupacije 1941. godine. Po završetku rata preselio se u Beograd i prvo studirao prava, potom psihologiju. Istovremeno, radio je honorarno kao spiker u Dramskom programu Radio Beograda, gde su njegov snažni bas i pravilna dikcija došli do izražaja. Takođe, pohađao je časove u Dramskom studiju pri Narodnom pozorištu, što će se pretvoriti u njegovu veliku ljubav i profesiju: prvi nastup na sceni nacionalnog teatra imao je u "Večeri" Skendera Kulenovića 1948. godine, u ulozi predsednika narodnih dobara Omera Sabrića.
Na filmu je Pantelić debitovao 1950. godine u "Jezeru" Lole Đukića. Od četrdeset uloga na velikom platnu i u trideset televizijskih drama i serija, najznačajnije su one u ostvarenjima "Pesma", "Potraga", "Gospođa ministarka", "Užička republika", "Bitka na Neretvi", "Krvava bajka", "Majstor i Margarita", "Slom".

foto Narodno pozorište u Beogradu
- Bio je svestran, u pedesetima je otkrio da ima i slikarski dar - kaže Gaćeša. - Voleo je da slika mrtvu prirodu i pejzaže, posebno Kosančićev venac i stari Dorćol. Pripremajući izložbu, posetila sam njegovu suprugu (koja u februaru puni 95 godina), jer o Vasi postoji veoma malo materijala. Zatekla sam izuzetno bogatu, pedantno sređenu biografiju. Neke fotografije iz predstava čak je i otkupljivao. Sve je slagao u albume, napravio knjigu svojih predstava i premijera. Zahvaljujući njegovoj ličnoj arhivi imala sam malo posla.
U razgovoru sa suprugom Smiljom autorka izložbe saznala je i neke, malo poznate, detalje iz privatnog života.
- Zanimljivo je da su se četrnaest godina zabavljali! Vasa je živeo u istoj zgradi, dva sprata niže, na Kosančićevom vencu. Popeo se jedan dan, pozvonio i rekao: "Ja bih da vas upoznam". Tako je počela ljubav. Znao je i da je probudi u tri ujutru s molbom da mu pozira, što bi ona strpljivo činila, ponekad do podneva. Kasno su se uzeli i nisu imali dece. Inače, Smilja nikada nije gledala Vasine predstave iz prvih redova - uvek sa treće galerije i sa svojim društvom. Saznala sam i da je izuzetno voleo Partizan: u mladosti je igrao u ovom klubu i postao počasni član. Malo je poznato i da je s Mijom Aleksićem izbegao streljanje u Kragujevcu... Došli su iz istog grada, zajedno učestvovali i u emisiji "Veselo veče" Radio Beograda, postali najbolji prijatelji.

foto Narodno pozorište u Beogradu
U okviru izložbe (koja je otvorena do polovine februara), posetioci su u prilici da vide fotografije iz Pantelićevih predstava, lične predmete, slike koje je decenijama stvarao, pa i priznanja koja je osvajao tokom karijere. Za ulogu advokata Novakovića u predstavi "Gospođa Olga" dobio je nagradu za najbolju mušku ulogu na Sterijinom pozorju 1980. godine, tom rolom obeležio je i 35 godina umetničkog rada. Iste godine dobio je i Sedmojulsku nagradu...
- Nije se ni čim eksponirao, pa ni sa priznanjima. Napisao je i memoare, koji nikada nisu objavljeni. Poslednju predstavu na sceni matičnog teatra odigrao je 27. juna 2001. godine, tumačeći lik Fedorenka u "Majstoru" Ronalda Harvuda. I posle penzionisanja nastavio je da igra na sceni Narodnog pozorišta. Preminuo je 30. avgusta 2008. u Beogradu. Iako je Vasilije, po mišljenju kritičara, najbolju ulogu ostvario kao predsednik suda u TV drami "Nirnberški epilog", publika ga, eto, posebno pamti po liku šefa beogradske policije u "Otpisanima". Za razliku od negativca Krste Mašića, Vasilije je bio izuzetno prijatan, blag i povučen čovek koji nije voleo publicitet...
Najznačajnije uloge
ČLAN Drame Narodnog pozorišta u Beogradu Pantelić je postao 1949. godine. Ostvario je više od 130 uloga, između ostalog u predstavama "Hamlet" (Horacio), "Stanoje Glavaš" (Isak i Sulejman paša), "Sirano de Beržerak" (Kristijan), "Posao je posao" (Garo), "Otelo" (Jago), "Don Žuan" (Don Žuan), "Henri IV" (Henri Persi), "Julije Cezar" (Kasije), "Put u izvesnost" (Stevan), "Idiot" (Knez Miškin), "Aretej" (Aretej), "Koštana" (Hadži Toma), "Gospoda Glembajevi" (Leone Glembaj), "Tomas Mor" (Tomas Kromvel), "Namesnik" (Papa Pije XII), "Tesla" (Tesla), "Podvala" (advokat Vule), "Gospođa Olga" (Novaković) i druge.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)