UVEO NAS U JEVROPU, ALI UVEK PRIPADAO NAMA: Knjiga o Paji Jovanoviću pojavila se u "Plavom kolu" Srpske književne zadruge
U POSLEDNjIH nekoliko decenija u velikoj meri je obnovljeno interesovanje za Paju Jovanovića (1859- 1957), jednog od najpoznatijih umetnika u povesnici srpske umetnosti druge polovine 19. i prve polovine 20. veka i nesumnjivo najprepoznatljivijeg domaćeg slikara u evropskim okvirima, koji ne prestaje da intrigira, smatra profesor Igor Borozan sa beogradskog Filozofskog fakulteta. Ovaj dopisni član SANU je, uz Dragana Lakićevića, jedan od urednika "Knjige o Paji", koja se pojavila u "Plavom kolu" Srpske književne zadruge.
Foto Knjiga o Paji SKZ
U ovoj čuvenoj ediciji, našim najznačajnim likovnim umetnicima prethodno su bile posvećena dela o Nadeždi Petrović, Savi Šumanoviću, Petru Lubardi i Sretenu Stojanoviću. Reč je o knjigama koja pružaju uvid u recepciju njihovih opusa, od doba kada su ušli u stvaralaštvo, pa do današnjih dana, a takvo je i ovo najnovije izdanje.
- Vrtoglavi rast cena pojedinih Jovanovićevih slika ostvaren prodajom kod uglednih aukcijskih kuća (Doroteum, Sotebi...), pogotovo onih orijentalističke tematike, podigli su status umetnika u velikim evropskim metropolama - piše, između ostalog, profesor Borozan u predgovoru "Knjige o Paji". - Jovanović je u poslednjoj deceniji prepoznat kao prvorazredni nacionalni umetnik, te kada je reč o njegovim delima, kulturna strategija državnog vrha je zasnovana na ideji otkupa njegovih slika iz privatnog vlasništva u zemlji i inostranstvu, bez obzira na njihovu tematiku, i pohranjivanju u domaće muzeje, čime se iznova podiže interesovanje za Jovanovićevo delo u naučnim, stručnim i širim krugovima javnosti.
Foto Knjiga o Paji SKZ
A da je Jovanović, rođen u Vršcu u vreme Austrougarskog carstva, već na početku svoje karijere krajem 19. veka, već bio najbolji ambasador srpske kulture, mada malo poznat u zemlji svojih predaka, uverljivo svedoči tekst koji otvara ovu hrestomatiju, a koji je Mita Živković napisao davne 1891. godine:
- Ta obrazovana Jevropa, doskora je više znala o divljačkim narodima, što žive po nepristupačnim predelima srednje Afrike, po peskovitim pustarama daleke Azije, po neprohodnim šumama Severne i Južne Amerike, nego što je znala o manjim narodima u svojoj Jevropi... U red onih ljudi koji su u izvesnom pogledu dali; mnogo važnog objašnjenja o nama Srbima najobrazovanijim i najmoćnijim Jevropljanima, bez ikakve sumnje mora se računati Srbin, umetnik Paja Jovanović. To je mlad čovek, tek u svojoj trideset prvoj godini i već je doživeo da o njemu i njegovom radu mnoge novine jevropskog glasa skoro isto toliko govore, koliko i o najvažnijim političkim događajima u celom Srpstvu....
Laza se žurio kući
JOVANOVIĆ je pripovedao da mu je pre nekoliko dana bio i Laza Kostić u poseti, i da želi tog pesnika našeg da slika. Zasad ga je dao samo u nekoliko položaja fotografisati, da vidi, koji mu se položaj čini najpodesnijim. Sliku će izraditi docnije kada se opet nađe sa njim, jer ovom prilikom nije mogao - Laza se žurio kući - zapisao je Milan Savić 1903. godine.
Originalne slike Pajine, kako svedoči Živković, bile su tada "rasturene su po celom svetu" i nalazile se na takvim mestima, koja su bila retko kojem Srbinu pristupačna. Zato je bio tvrdo ubeđen, da će obrazovaniju srpsku publiku zadovoljiti i njegov opis tih slika, čije originale nisu mogli da pogledaju.
Foto Knjiga o Paji SKZ
- Umetnik mi je stavio na raspoloženje verne fotografije svojih velikih slika, neke koje nisu fotografisane, opisao mi je sam, a fotografije ima umetnikov brat, ovdašnji fotograf Milan Jovanović - objasnio je Živković, upuštajući se u opise Jovanovićevih dela.
Povodom Prve jugoslovenske umetničke izložbe, tekst o slikaru tada velikih nacionalnih tema, 1904. godine, napisala je i sama Nadežda Petrović, koja primećuje:
- Kruna srpske umetnosti na ovoj izložbi, sa svojim monumentalnim delom je Paja Jovanović. "Krunisanje Dušanovo" i po kompoziciji, crtežu, i tehnici, zauzima prvo mesto na jugoslovenskoj izložbi. Paja Jovanović je umetnik i po svom osećanju, ne samo po talentu. Kao što slepi guslari opevaše gospodstvo naših kraljeva i careva, i junaštvo naših junaka i vojvoda, tako Paja Jovanović svojom pesničkom dušom pravog umetnika, nadahnut narodnom poezijom, dade nam u slici to narodno blago, našu narodnu poeziju.
Titov portret i legat
PRED početak Drugog svetskog rata, iz svog luksuznog ateljea u Beču, Jovanović se preselio u Beograd, gde je poživeo ratne i prve poratne godine, piše Nikola Kusovac:
- Mada u poodmaklom dobu, ipak kičicu i paletu nije ispuštao iz ruke. Tako je skoro kao devedesetogodišnjak uspeo da naslika više portreta maršala Tita, koji i pored izvesnih razumljivih nedostataka zadivljuju svežinom i brzinom slikarskog postupka - dodaje Kusovac podsećajući da je već oslabljenog vida i sluha, i dosta usamljen, slikar umro u Beču 30. novembra 1957. godine, a da je urna sa njegovim pepelom sedamdesetih preneta u Beograd, zajedno sa legatom koji je ostavio Muzeju grada.
Među autorima koji su se bavili različitim aspektima slikarstva Paje Jovanovića, u različitim epohama, u ovoj knjizi zastupljeni su i Bogdan Popović, Milan Savić, Veljko Petrović, Svetislav Mandić, Nikola Kusovac, Đorđe Kadijević, Sreto Bošnjak, Vanja Kraut, Dejan Đorić, Petar Petrović, Slavica Stamenković, Miodrag Rogić, Miroslav Timotijević. A u njoj su čak dva teksta akademika Dejana Medakovića.
Foto Knjiga o Paji SKZ
- Moj život je šaljiva igra - to su reči kojima je sam slikar Paja Jovanović počeo jedno od svojih čestih autobiografskih kazivanja - podsetio je Medaković u članku iz 1957. godine, u kojoj je umetnik napustio ovaj svet. - Sa lepim osećanjem za materiju, on je kitio svoje slike i prosipao po njima svoja izvanredna, iako jednostrana slikarska znanja. Sem toga, ne treba zaboraviti da je on naš prvi slikar koji je u ono doba imao priznato međunarodno veliko ime. I pored toga što je veći deo života usamljeno proveo na strani, iako nije stvorio ni svoju školu, ni svoje učenike, ipak je on svojim dugim i plodnim stvaranjem uvek pripadao nama. On je dostigao meru koja ga opravdano čini našim znamenitim slikarom.
Preporučujemo
BILO JE TO VIŠE OD TELEVIZIJE: Zašto je noćni program JRT-a i danas nedostižan
26. 02. 2026. u 20:28
ZAŠTO BLOKADERI HOĆE DA UBIJU VUČIĆA? Nešić i Vučićević o monstruoznim planovima (VIDEO)
BLOKADERI hoće da ubiju predsednika Aleksandra Vučića zato što im smeta Srbija kakva jeste i zato što su svesni da ni za 100 godina ne mogu da urade ono što Vučić uradi za dva dana, ističu glavna urednica portala "Novosti" Andrijana Nešić i predsednica Asocijacije novinara Srbije (ANS) Ivana Vučićević.
26. 02. 2026. u 11:01
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
JOŠ MU SE BORE ZA ŽIVOT: Simptomi bolesti zbog koje je hospitalizovan Dačić - početak je "veoma običan"
MINISTAR unutrašnjih poslova Ivica Dačić juče je u teškom zdravstvenom stanju hitno smešten u bolnicu i priključen na aparate.
26. 02. 2026. u 16:26
Komentari (0)