BESKRAJNA SAGA O RATOVIMA I LJUBAVIMA: Knjiga "Srbija i Vizantija" donosi zaboravljena dela Božidara Ferjančića
INTRIGANTNE priče o srednjovekovnim srpskim i romejskim vladarima, ambicijama, dvorovima, spletkama, brakovima iz interesa i bekrajnim ratovima, sabrane su u izuzetnoj knjizi "Srbija i Vizantija", u izdanju "Službenog glasnika". Urednici Vizantološkog instituta SANU i "Službenog glasnika" su izdavanjem ovog dela spasli od zaborava dragocene radove pokojnog akademika Božidara Ferjančića, razbacane po naučnim časopisima i zbornicima.
On je bio naslednik najvećeg vizantologa Grigorija Ostrogorskog, a naučnu slavu stekao je uređivanjem, prevođenjem i komentarisanjem vizantijskih izvora za "Istoriju naroda Jugoslavije", temeljnih dokumenata za proučavanje srpskog srednjeg veka. Knjiga "Srbija i Vizantija" predstavlja manje poznatog Ferjančića, vrhunskog istoričara koji je vladao izuzetno lepim i razumljivim stilom pripovedanja.
Ferjančić je kroz njihov odnos prikazao sliku rađanja moćne srpske države u najgore moguće vreme. Nemanja započinje svoj poduhvat baš kada Manojlo želi da vrati stari sjaj carstvu, a sebi položaj vrhovnog arbitra u svim poslovima hrišćanske vaseljene.
Oni su temelj Ferjančićeve sage o srednjovekovnoj Srbiji i Vizantiji, koje su ostale da žive u duhovnoj stvarnosti i kada su nestale sa istorijske scene kao države.
Car Manojlo je u mladom knezu Nemanji prepoznao izuzetnu ličnost i dao mu titulu i nasledni posed, u nadi da će ga vezati za sebe. Pokazalo se da je procena bila tačna, kada je reč o Nemanjinoj izuzetnosti. On se, uprkos carskoj volji, izborio s braćom za položaj velikog župana i poveo riskantan rat s Vizantijom, tražeći saveznike u Veneciji i nemačkom caru Fridrihu Barbarosi. Kada su zapadnjaci izdali Nemanju, on se viteški predao da spreči odmazdu nad narodom, što je očigledno ostavilo dubok utisak na cara. Ovaj ga je odveo u Konstantinopolj da ga prikaže svetini u lancima, a Ferjančić prevodi pogrde carskog hroničara Konstantina Manasija smišljene za tu priliku: "Ti li si, o` rđo, koji si naumio da umakneš Hristovu pomazaniku.... i zbacivši njegov lak i plemenit jaram da priđeš drugom gospodaru... spremao si da se ponudiš uzdama Alemana i Tevtonaca".
Posle trijumfa, car Manojlo skida Nemanji ropske okove i pokazuje mu, kao gostu, lepote najvećeg grada sveta. Zatim ga mirno otpušta kao saveznika, znajući da je ovaj ostao zarobljen sjajem vizantijske kulture, za koju je trajno vezao i srpski narod. Zahvaljujući Ferjančićevoj knjizi sada nam je dostupna iscrpna pripovest o toj velikoj avanturi duha koja i danas traje.
Stvarnost čudnija od mašte
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)