TRAJNA VREDNOST: Najbolje izložbe u 2020. godini
Među mnoštvom ružnih dešavanja na našoj likovnoj sceni izdvajaju se neka trajnom vrednošću.
1. Lazar Vozarević, Muzej "Cepter"
2. Srpsko slikarstvo 1950-2000, Galerija Doma Vojske
3. Galerija "Lucida", godišnji program
4. "Studenica", Galerija SANU
5. "Srpska crkva - ruska ruka", Ruski dom
Izložba koja je najduže trajala, od aprila do avgusta, bila je posvećena velikom slikaru visokog modernizma Lazaru Vozareviću. U Muzeju "Cepter" priređena mu je retrospektiva slika, a uskoro treba i da uđe u štampu prva njegova monografija u izdanju njegove matične galerije u Sremskoj Mitrovici. Vozarević je idealan primer slikara koji je bio u žiži svetskih dešavanja a da ni čim nije izneverio svoje poreklo, spojio je Pikasa, enformel i apstraktnu umetnost sa ikonom i freskom.
Druga značajna izložba, još veća po obimu, bila je posvećena srpskom slikarstvu druge polovine dvadesetog veka. Prvi deo izložbe o slikarstvu do 1950. održan je prošle godine, obe u Galeriji Medija centra Odbrana. Autor izložbi je Nikola Kusovac koji najbolje poznaje srpske privatne i javne kolekcije. Mogla su po prvi put da se vide samo dela iz privatnih zbirki, retko ili nikada izlagana, u statusu nacionalnog dobra. Obe izložbe objedinjuje obimna knjiga na 500 strana, čija su dva tiraža razgrabljena. Iza ovog mamutskog poduhvata stoji samo jedan čovek - Nikola Stojčević, koji je u Galeriji "Heksalab" i na drugim mestima organizovao najbolje izložbe koje je Beograd video u poslednjih deset godina.
Ulogu predstavljača pojava iz sveta slike, najšire shvaćene, od fantastične, realističke do apstraktne, preuzela je Galerija "Lucida". Reč je sada o najvrednijem privatnom izlagačkom projektu u prestonici, sistematskom predstavljanju najboljih slikara najčešće mlade generacije, pretežno figurativne veroispovesti. Vlasnik Galerije Zlatomir Radivojević je i kolekcionar koji prikupljena ostvarenja namerava da publikuje u monografiji svoje zbirke. Izložbe traju po mesec dana, o svakom autoru se objavi kvalitetan katalog, a ove godine je zbog epidemije smanjen broj izlagača, koje su bili hronološki: Milan Pantelić, Marko Lađušić, Kristina Pirković, Mladen Đurović, Veljko Valjarević i Ivana Živić.
Kapitalnu izložbu priredila je Galerija SANU, koja decenijama ne izneverava svoju visoko postavljenu koncepciju. "Duhovno i kulturno nasleđe manastira Studenice - drevnost, postojanost, savremenost" obeležila je 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Autor izložbe je dopisni član SANU Miodrag Marković.
Izložba i knjiga "Srpska crkva - ruska ruka", autor Ivana R. Markovića i Jelene Mežinski Milovanović, u Ruskom domu, studiozno i detaljno prikazala je delovanje oko 2.000 ruskih stvaralaca, belih emigranata u Srbiji, u periodu 1918-1940. Reč je o vrhunskim arhitektima, inženjerima, slikarima, strip crtačima, scenografima, balet majstorima i vizantolozima poput Okunjeva i Ostrogorskog.
Preporučujemo
POGLED ISKOSA: Autoportret dvojnika; Monografija "Bajo Luković. Portret jedne tajne"
29. 12. 2020. u 18:16
POGLED ISKOSA: Od apstraktnog do realnog - Mila Gvardiol, Prodajna galerija "Beograd"
15. 12. 2020. u 18:15
POGLED ISKOSA: Majstor precizne figuracije - podsećanje na slikara Slobodana Đurđevića
01. 12. 2020. u 18:42
POGLED ISKOSA - POHVALA DIRERU: Javor Rašajski, crteži, Galerija RTS, do 13. novembra
10. 11. 2020. u 20:14
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)