DA LI JE RUSIJA POMOGLA IRANU: Moskva kupila vreme Teheranu za dogovor sa SAD?

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

03. 02. 2026. u 22:32

NAKON nedelja pojačavanja pritiska na Iran i otvorenog pominjanja moguće upotrebe američke vojne sile, predsednik Donald Tramp je poslednjih dana zauzeo oprezniji ton, ostavljajući prostor za diplomatiju, iako Vašington nastavlja da jača svoj vojni položaj na Bliskom istoku.

ДА ЛИ ЈЕ РУСИЈА ПОМОГЛА ИРАНУ: Москва купила време Техерану за договор са САД?

Foto Tanjug/AP/printskrin US Navy/MO Rusije

Pojedini medijski izveštaji navode da su u toku posrednički napori, koji uključuju i Moskvu, sa ciljem da se Vašington i Teheran vrate za pregovarački sto.

"Nadajmo se da ćemo postići dogovor", rekao je Tramp pre nekoliko dana.

Neimenovani američki zvaničnici, koje citira "Volstrit džornal", navodno su izjavili da vazdušni udari na Iran "nisu neminovni", uz napomenu da je potrebno zaštititi američke snage i regionalne saveznike.

Tokom proteklih nedelja, Vašington je rasporedio dodatne sisteme protivvazdušne odbrane u baze širom Bliskog istoka, uključujući sisteme "patriot" i "THAAD", što ukazuje da je neposredna pretnja ublažena, ali da SAD i dalje zadržavaju sposobnost da reaguju ako bude potrebno.

Ključni zahtevi SAD u svakom potencijalnom dogovoru uključuju ograničenja obogaćivanja uranijuma i restrikcije iranskog balističkog raketnog programa. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv.

Prema izveštaju kuvajtskog lista "Al-Džarida", objavljenom u ponedeljak, verovatnoća neposrednog američkog udara na Teheran je smanjena, a diplomatija je dobila novu šansu nakon intenzivnih napora posrednika – pre svega Rusije, Turske i Katara.

Ruski predsednik Vladimir Putin predstavio je set predloga tokom razgovora u Moskvi prošle nedelje sa šefom Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Alijem Laridžanijem, što je navelo Trampa da "odloži" bilo kakvu odluku o vojnoj akciji kako bi se omogućile dalje rasprave o inicijativama, rekao je neimenovani izvor za taj list.

Navodni plan uključuje predlog da ruska državna nuklearna kompanija "Rosatom" upravlja i nadgleda ograničeno obogaćivanje uranijuma za civilne reaktore unutar Irana, uz obezbeđivanje da obogaćivanje ostane u dogovorenim okvirima.

Tu su i garancije da iranski balistički program neće biti korišćen za pokretanje napada na Izrael ili Sjedinjene Američke Države.

Rusija je više puta isticala da smatra da iransko nuklearno pitanje treba rešiti političkim i diplomatskim sredstvima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozvao je na dijalog, upozoravajući da "svaka upotreba sile može samo stvoriti haos u regionu i dovesti do veoma opasnih posledica".

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Moskva spremna da ponovo odigra ključnu ulogu u postizanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, slično svom učešću u dogovoru iz 2015. godine.

Prema tom sporazumu, zvanično poznatom kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JSROA), Iran je pristao da ograniči nivo obogaćivanja uranijuma, smanji zalihe obogaćenog uranijuma i omogući sveobuhvatne inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Moskva je odigrala ključnu ulogu u tom procesu, uključujući pomoć u transportu viška obogaćenog uranijuma iz Irana, kao i omogućavanje tehničkog nadzora radi obezbeđivanja poštovanja obaveza.

SAD su se povukle iz sporazuma u maju 2018. godine, ponovo uvele sankcije i podstakle Iran da postepeno nastavi određene nuklearne aktivnosti i ograniči inspekcije, što je doprinelo porastu tenzija.

Tenzije su ostale visoke nakon američkih udara na iranske nuklearne objekte prošlog juna, kao i zbog obećanja Vašingtona da će kazniti Iran zbog obračuna sa nasilnim antivladinim protestima.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSIJA JE BESNA! Ne može da veruje šta je doživela, a Ukrajina - oduševljena!