KAKVA BLAGA KRIJE CARSKA PALATA? Objavljena knjiga o istorijskom zdanju u Šarkamenskom vrelu kod Negotina
U IZDANjU Muzeja Krajine nedavno je publikovana knjiga "Vrelo-Šarkamen kod Negotina tetrarhijska rezidencija Maksimina Daje", čiji su autori Gordan Janjić, Sofija Petković i Igor Bjelić.
Knjiga o lokalitetu koji još intrigira stručnu javnost svojim neobičnim arhitektonskim rešenjima i tajnom koja čeka da bude otkrivena, vodi čitaoce kroz traganja arheologa za razlozima za izgradnju carske palate na teško pristupačnom terenu šarkamenskog Vrela, ali i rezultate dugogodišnjih arheoloških istraživanja ovih prostora.
Iako je ovo nalazište bilo poznato još od 1889. kada ga je prvi put zabeležio Feliks Kanic, a prvi skicirao arhitekta Đurđe Bošković 1947, "Vrelo" se prvi put istraživalo 1975, a intenzivnije tek od 1994. pa do 2003. Posle desetogodišnje pauze istraživanja su nastavljena 2013. i od tada su redovna.
- Monografija je nastala kao ideja nas troje autora, koji smo i učesnici i realizatori projekta "Vrelo-Šarkamen, arheološka istraživanja, prezentacija i promocija", da na jednom mestupredstavimo ono najznačajnije što je do sada urađeno na ovom lokalitetu - kaže Gordan Janjić, koordinator na projektu "Vrelo-Šarkamen", arheolog i viši muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu.
Kada je krajem 19. veka austrougarski istraživač Feliks Kanic u Šarkamenu kod Negotina pronašao ostatke rimskog utvrđenja niko nije ni slutio da je baš tu u šarkamenskim brdima, daleko od svih puteva, jedan carski imperator gradio sebi palatu s kraja trećeg i početka četvrtog veka.
Iznenađenje je bilo još i veće kada je 1996. u središtu kripte mauzoleja otkrivena grobna jama sa ostacima kremirane osobe, a u niši pored i set ženskog zlatnog nakita. Baš sa tog mesta se majka imperatora Maksimina Daje, čiji je brat Galerije u svom rodnom mestu podigao Feliks Romulijanu, carsku palatu, (jedini arheološki lokalitet u Srbiji koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine), uzdigla među bogove.
- Ovo je jedinstveni slučaj na teritoriji čitavog Rimskog carstva da su u carskom mauzoleju sačuvani osteološki ostaci pokojnika i grobni nalazi i to u vidu ličnog nakita člana carske porodice - podseća Janjić.
ARHITEKTONSKI DRAGULj
ŠARKAMEN je u svemu jedan arhitektonski dragulj, ističu arheolozi, potpuno jedinstven. Njegovi bedemi su deblji i masivniji od gamzigradskih. Na Feliks Romulijani je širina bedema dva i po metra, na Vrelu tri i po.
Arheološke radove koje arheolozi dr Sofija Petković, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu, i Gordan Janjić kontinuirano sprovode na "Vrelu", poslednjih godina prati i konzervacija.
- Suština je da arheološka istraživanja prate konzervatorsko-restauratorske radove jer će time i biti ostvaren cilj Muzeja Krajine da na pravi način prezentuje svetski vrednu kulturnu baštinu, jednu od retkih carskih palata van Rima, a definitivno i jedini carski mauzolej van Rima sa setom carskog zlatnog nakita. Meni je kao Negotincu želja da imamo dobru prezentaciju kulturnog nasleđa da bi neko ko dođe to mogao da vidi - kaže Janjić.
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)