PLAŽE NA POZNATOM EVROPSKOM LETOVALIŠTU NESTAJU: Naučnici upozoravaju - more će stići do kuća i pruga
OLUJE i porast nivoa mora izazvani klimatskim promenama uništavaju veštačke plaže u Barseloni, pri čemu more svake godine odnosi sve veće delove obale, što negativno utiče na turizam.

Foto: Piksabej
Zbog oluja i naglog porasta nivoa mora u poslednje vreme smanjuju se brojne obale Barselone, a najviše su pogođene veštačke plaže. Naučnici upozoravaju da će najveći problem nastupiti kada more stigne do infrastrukture grada, uključujući železničku prugu, kuće i preduzeća. Iako su vlasti pokušale da pomognu dodavanjem izgubljenog peska i izgradnjom pojedinih lukobrana, ti napori ne uspevaju da prate brzinu erozije obale. U poređenju sa prirodnim obalama, veštačke plaže brže nestaju. Obala Montgata se posebno brzo povlači, tvrde meštani i zvaničnici.
- Naravno da ovo zabrinjava, jer se sve više i više pogoršava i ne pokazuju se znaci zaustavljanja. Naše zajedništvo sa morem ovde je u opasnosti - dodala je Ana Garsija, turistkinja koja svake godine iznajmljuje kolibu na plaži blizu Barselone. Ona se plaši da bi letovanja pored mora u Montgatu, na oko 30 minuta vožnje od centra Barselone, uskoro mogla biti prošlost.

Foto: Unsplash
Kako oluje uništavaju obalu?
Zbog planetarnog zagrevanja, nivo mora raste, uglavnom zbog topljenja glečera i širenja morske vode kako postaje toplija. To povećava rizik od poplava i olujnih udara koji dovode do gubitka zemljišta. Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, sa temperaturama koje rastu dvostruko brže u odnosu na 1980. prema Službi za klimatske promene Evropske unije – Kopernikus.
Oluje su poslednjih godina izazvale veliku štetu na obali Montgata. U aprilu 2024. godine, samo jedna oluja donela je talase visoke i do 5 metara, ostavivši delove Montgata gotovo bez plaže. U Montgatu i obližnjim plažama, glavna šteta dešava se na jesen i zimu, kada razorni vremenski sistemi poznati pod španskom skraćenicom DANA donose jake oluje u južnu Evropu. Linija stena koja služi kao lukobran izgrađena je nakon što su talasi stigli do linije kuća na obali.
Gradonačelnik Montgata, Andreu Absil, procenjuje da je samo trećina plaža preostala u odnosu na prethodnu godinu, naglašavajući njen značaj za lokalno stanovništvo.
- Plaže su poslednji demokratski prostor koji imamo i treba da budu dostupne svima, da ih svi koristimo i uživamo tokom cele godine - dodao je Absil.

Vlasti i meštani zabrinuti za budućnost
Vlasti Barselone procenjuju da je potrebno 60 miliona evra da se stabilizuje obala Barselone, koja se proteže 42 km, od čega su 30 km plaže poput Montgata. Tome treba dodati i godišnje troškove održavanja nakon oluja.
Stopa rasta nivoa mora nagoveštava još veće gubitke, kažu akademici. Agustin Sančez Arcilja, pomorski inženjer na Politehničkom univerzitetu Katalonije, rekao je da je nivo mora duž katalonske obale danas četiri puta viši nego pre tri decenije.
- Nivo mora porastao je za 14 cm u poslednjih 25 godina, dok su talasi u proseku viši za 30 cm. Dakle, ne moramo da predviđamo da će se to ubrzati. Već sada možemo reći da se učetvorostručilo od 1990-ih. Verujem da je vreme za klimatsku adaptaciju. Mere uključuju izgradnju morskih zidova, sađenje vegetacije kao barijere prema moru i druge pristupe - dodao je Arcilija.
Lokalni vlasnici biznisa u gradu zavise od letnjeg turizma i zabrinuti su zbog onoga što bi moglo da se desi kada more odnese još više peska. Hoze Luis Veles, penzioner, dolazi u isti bar na plaži godinama, svedočio je promenama koje je Montgat doživeo nakon Olimpijade 1992, kao i povlačenju njegove obale.
- Bilo je odlično, ali more je počelo da erodira sav pesak. I ne vidimo da neko zaista nešto preduzima po tom pitanju. Tako da mislimo da ovo možda ima rok trajanja - rekao je Veles.
Ribolov je nekada bio glavna ekonomska aktivnost u “Maresmeu”, močvarnim predelima severno od Barselone. Sve se promenilo 1986. godine kada je drugi po veličini grad u Španiji izabran za domaćina Olimpijskih igara 1992. godine.
Tamo gde su nekada postojale samo stene, lukobrani i uske trake peska, izgrađeno je nekoliko novih plaža, što je pomoglo da grad postane jedna od vodećih turističkih destinacija u Evropi. Klimatske promene sada ugrožavaju tu transformaciju u malim obalnim mestima poput Montgata, pojačavajući oluje koje uništavaju obalu i izazivajući porast nivoa mora.
Ramon Tora, upravnik urbanog Barselonskog područja, priznaje da samo dodavanje peska nije dovoljno.
- Ono što prvo moramo da uradimo nije samo dopuna peska, već da zaustavimo njegovo gubljenje. U slučaju "Maresmea" ovde govorimo o strukturama poput lukobrana, jer oni zadržavaju plažu - istakao je Tora.
(EURONEWS)
Preporučujemo

MEDVED U DVORIŠTU ŠKOLE: Životinja u potrazi za hranom - stanovnici uznemireni
23. 07. 2025. u 11:31

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)