SVINJSKA SRCA I RIBLJA KOŽA: Granice između operacioni sale i naučne fantastike se brišu

Dragana Matović

29. 09. 2025. u 15:39

KAO sedamnaestogodišnjakinja, Meri Roč je sedela ispred televizora i gledala seriju "Čovek od šest miliona dolara", koja govori o preporodu. "Možemo ga ponovo izgraditi", govorio je narator."Boljeg nego što je bio pre. Boljeg. Jačeg. Bržeg."

СВИЊСКА СРЦА И РИБЉА КОЖА: Границе између операциони сале и научне фантастике се бришу

Foto: Shutterstock

Ideja o astronautu sastavljenom od bionike tada je bila čista fantastika. Ali, kako Roč primećuje u svojoj novoj knjizi "Zamenjivi ti: avanture u ljudskoj anatomiji", granica između naučne fantastike i operacione sale počinje da se briše.

Živimo u eri brzih otkrića "koja su istovremeno čudesna, neverovatna i nadrealna", piše ona, uvodeći nas u budućnost u kojoj se delovi tela uzgajaju u laboratorijama.

Najdramatičniji primer je srce. U jednoj laboratoriji Univerziteta u Mičigenu hirurzi koriste "srce-u-kutiji" - uređaje koji održavaju organ u životu i do 12 sati, tri puta duže nego klasični transport na ledu. Taj produženi vremenski okvir znači više uspešnih transplantacija i više pacijenata kojima se pruža druga šansa za život.

Najčešći donorski organi potiču od svinja. Njihova srca po veličini i građi najviše liče na ljudska. Godine 2022. hirurzi sa Univerziteta u Merilendu transplantirali su svinjsko srce čoveku koji je živeo još dva meseca, dok su druge ekipe uspešno implantirale svinjske bubrege u pacijente u moždanoj smrti. Ako klinička ispitivanja nastave da daju ohrabrujuće rezultate, stručnjaci predviđaju da bi ksenotransplantacije mogle postati uobičajene u narednoj deceniji.

Kako piše "Njujork post" plastični hirurg iz Bostona, Džeremi Goverman, zamišlja budućnost u kojoj će pacijenti imati "svoju ličnu svinju", genetski izmenjenu da se podudara s njihovim organizmom - neprijatna, ali potencijalno spasonosna "farma rezervnih delova", ne samo srca, već i bubrega, kože, rožnjača ili pankreasnih ćelija za lečenje dijabetesa.

Lekari se okreću i drugim životinjama - eksperimentišu sa kožom bakalara kao materijalom za presađivanje. Iako zvuči jezivo, efekti su izuzetni: riblja koža zatvara rane, štiti od infekcija i podstiče zarastanje bolje nego sintetički zavoji.

Roč piše o plastičnom hirurgu iz Gruzije, Ivi Kuzanovu, koji je jednom pacijentu rekonstruisao polni organ koristeći srednji prst. Postupak, koji je, kako kaže, primenio "četiri ili pet puta" u poslednjih petnaest godina, uključuje implantaciju kostiju prsta i preusmeravanje uretre, čime se stvara čvrst, funkcionalan organ.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MI SMO USPAVANI DIV, DRUGO MESTO NA TABELI NIJE OPCIJA! Prvo obraćanje novog trenera Partizana od kad je stigao u klub