VELIKI PROJEKAT: Otkriće DNK Leonarda da Vinčija moglo bi da otkrije izgubljene slike

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

07. 01. 2026. u 22:00

NAUČNICI koji rade na projektu "DNK Leonarda da Vinčija" saopštili su da su otkrili podudarne genetske sekvence na pismima starim oko 500 godina i jednom crtežu, što bi, kako navode, moglo da pomogne u identifikaciji izgubljenih dela slavnog renesansnog umetnika i rasvetli poreklo njegovog genija.

ВЕЛИКИ ПРОЈЕКАТ: Откриће ДНК Леонарда да Винчија могло би да открије изгубљене слике

Foto Profimedia

Istraživači su pronašli DNK podudarnosti između pisama Frozina di ser Đovanija da Vinčija, daljeg rođaka Leonardovog dede i crteža ugljem pod nazivom "Sveto dete", za koji se veruje da je Leonardovo delo.

DNK tragovi pronađeni su u vosku za pečaćenje i na papiru, navode autori projekta, prenosi britanski Telegraf.

Tim sada nastoji da prikupi dodatne uzorke DNK sa Leonardovih rukopisa, crteža i beležnica koje se čuvaju u velikim svetskim institucijama, kao i od živih i preminulih članova njegove porodice, kako bi se genetski niz potvrdio.

Jedan od rukovodilaca projekta, Džesi Osubel sa Rokfeler univerziteta u Njujorku, rekao je da bi pronalaženje Leonardove DNK moglo da bi uskoro moglo biti moguće definitivno identifikovati Leonardov DNK koristeći uzorke njegovog rukopisa.

To bi, kako je naveo, omogućilo pouzdanije utvrđivanje spornih umetničkih dela i pružilo uvid u njegove izuzetne sposobnosti, uključujući teorije o neuobičajeno razvijenoj vizuelnoj percepciji.

-Kraljevska kolekcija čuva Leonardove crteže u Vindzorskom zamku. Sada kada je naš projekat pokazao da možemo da uzorkujemo bez štete, nadamo se da će se kustosi takvih kolekcija pridružiti projektu kako bi izgradili potpuniji genetski portret Leonarda, naveo je on.

Istraživači veruju da bi DNK tragovi mogli da se pronađu i u bojama na slikama, jer je Leonardo često koristio prste tokom slikanja.

Leonardo da Vinči, rođen 1452. godine u Vinčiju u Italiji, autor je nekih od najpoznatijih dela svetske umetnosti, uključujući "Mona Lizu", "Tajnu večeru" i "Vitruvijevog čoveka", a poznat je i po brojnim tehničkim i naučnim idejama koje su daleko pretekle njegovo vreme.

Tačno mesto gde je sahranjen i dalje je nepoznato. Iako je tokom iskopavanja 1863. godine pronađen skelet za koji se sumnja da bi mogao ad pripada Da Vinčiju, zvaničnici su odobrili uzorkovanje samo ukoliko se prethodno pronađe DNK za upoređivanje.

U projektu učestvuju stručnjaci iz oblasti antropologije, istorije umetnosti, genealogije i mikrobiologije iz više evropskih zemalja, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

(Tanjug)

BONUS VIDEO - EKSKLUZIVNO! "Novosti" uoči Božića sa ministrom Malim na gradilištu Ekspa

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AMERIKANCI U ŠOKU: Evo šta je Vladimir Putin upravo uradio