NEMAČKI BIRAČI JOŠ VAGAJU: Razlika između demohrišćana i socijaldemokrata četiri procenta
KANDIDAT za novog nemačkog kancelara Armin Lašet, iza koga stoji dvojac CDU-CSU, poslednjih dana uoči parlamentarnih izbora "puca" iz svih oružja, manje mašući izbornim programom, a više kritikama na račun svog rivala, socijaldemokrate Olafa Šolca.
Uspeo je Lašet takvom taktikom da smanji razliku između demohrišćana i SPD na samo četiri procenta, što mu je omogućilo da nastupa samouverenije, potpomognut asistencijom odlazeće kancelarke Angele Merkel. Naruku mu, doduše, idu i događaji. U protivničkom taboru, nova afera. Finansijski sekretar Volfgang Šmit našao se pod istragom za pranje novca, što je otvorilo novi napadački manevarski prostor Lašetu. U napadima na Šolca i njegov tim, pomaže mu njegov konkurent za kancelarskog kandidata Fridrih Merc, finansijski ekspert sa zavidnim međunarodnim iskustvom.
- Birači valja da razmisle, sme li uopšte, u svetlu novih saznanja o malverezacijama, Šolc da postane kancelar, a Šmit njegov poverenik za finansije? - ističe Lašet. - CDU, s druge strane, nudi solidno finansiranje, jaku privredu i na njoj zasnovano blagostanje za sve. Pokazalo se, tokom predizborne kampanje, da SPD, Zeleni i Levica najavljuju niz koraka da se zemlja najpre izvuče iz pandemije virusa korona, a kao sledeći cilj navode klimatsku neutralnost, odnosno, smanjenje zagađenja. Mi, demohrišćani, ne mislimo tako, mi smo stranka socijalne tržišne privrede, mi favorizujemo pre svega privrednu dinamiku i obračun sa nabujalim birokratskim aparatom.
Na novinarska pitanja kako tumači nizak rejting CDU, Merc odgovara da ne veruje mnogo u sondaže javnog mnjenja, jer se ono upravo transformiše i, kako ističe, "potrebno je više vremena da se ta promena odrazi u procentima". Demohrišćanima još nisu zatvorena vrata koja vode u koalicionu vladu, poručuje Lašet.
Analitičari dodaju da još nešto malo manje od 40 odsto birača nije opredeljeno, što daje veliki prostor za preokrete u minut do dvanaest. Karakteristično za ovogodišnju predizbornu atmosferu u ekonomski snažnoj zemlji sa više od 83 miliona stanovnika, ipak, ostaje bojazan da će "kola" početi da proklizavaju, jer novi kancelar neće biti najbolji među najboljima, nego najmanje loš od ponuđenih kandidata.
ZODER: NIKAKO AFD, NITI LEVICA
NE sa desničarskom AfD, ne sa Levicom, to je vrlo jednostavno, kod drugih treba videti dobijeni broj glasova - poručuje bavarski premijer, lider CSU, Markus Zoder. - Moguća je ponovno velika koalicija sa SPD, ali isključivo kao mlađim partnerom, jer smo mi, demohrišćani, jači nego socijaldemokrate.
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)