MISIJA PAPINOG KARDINALA U KINI: Franjina mirovna ofanziva
U Pekingu je kardinal Mateo Mario Cupi, a ima dva cilja - poboljšati odnose Vatikana i Kine i otvoriti put za „pravedni mir” u Ukrajini, kako to zove najviši vrh Katoličke crkve.
Foto: EPA
Mateo Mario Cupi, predsednik Italijanske biskupske konferencije i nadbiskup Bolonje, u Pekingu boravi do danas, a Sveta stolica poručuje da „nastavlja dalju etapu u misiji kojom papa želi u Ukrajini podržati humanitarne inicijative i tražiti put do mira”.
Kina je preko gospođe Mao Ning, portparola u ministarstvu spoljnih poslova, poručila da je „dobrodošao” i da je spremna nastaviti konstruktivnu ulogu deeskalacije situacije sa svima, pa i sa Svetom stolicom sa kojom nema formalne bilateralne odnose. Ali vatikanska diplomatija je i danas izuzetno uticajna, pogotovo kada deluje „iza kulisa”, pa misija kardinala Cupija ima posebno težinu.
Očekuje se da će ga primiti i premijer Li Ćiang, a sigurno će u razgovorima sa Li Huijem, posebnim predstavnikom kineske vlade za evroazijska pitanja, biti reči i o odnosima Pekinga i Vatikana koji nisu idilični. Za Peking je problem što Vatikan ima bilateralne odnose sa Tajvanom i tako je jedina zemlja u Evropi koja priznaje Tajpej. U prošlosti bilo je mnogo napetosti kada je Vatikan jednostrano imenovao biskupe, što je Kina ocenila kao kršenje pakta iz 2018. godine.
Cupi je u junu bio u Ukrajini i Moskvi, a nakon toga i u Vašingtonu i konstatovao da nema vidljivijeg napretka u okončanju rata u Ukrajini. Bio je to nastavak papine mirovne misije koja je počela još u aprilu, ali nikad nisu zvanično objavljeni detalji. Čak su i Kijev i Moskva iskazali iznenađenje kada je papa najavio da će se lično angažovati da se postigne mir, a da je spreman da otputuje u Ukrajinu i Rusiju.
Tradicionalna neutralnost Vatikana nikad nije dovela do toga da se jasno iskaže stav Svete stolice oko sukoba u Ukrajini, što je često frustriralo Volodimira Zelenskog koji je tražio od Franje da „osudi ruske zločine”. Ni Kina se nikad nije jasno izjasnila o ratu u Ukrajini i zadržala je neutralni stav, predloživši mirovni plan u 10 tačaka koji Zapad nije prihvatio. Kako se čini, od direktnog angažmana pape Franje i putovanja u Moskvu neće biti ništa, bar u dogledno vreme, ali diplomatija Vatikana želi da igra aktivnu ulogu i zato je Cupijeva poseta Pekingu izuzetno važna.
- Odnosi sa Kinom su puni poštovanja, ja lično gajim veliko divljenje prema kineskoj kulturi - rekao je Franja nakon nedavne posete Mongoliji, očito otvarajući vrata i za misiju kardinala Cupija.
U svojim govorima u kojima je apelovao da se postigne mir papa nikad nije direktno optuživao Vladimira Putina, iako ruski predsednik nikad nije odgovorio na papine apele za mir. Burne su bile i reakcije pre papinog puta u Mongoliju kada je hvalio ruske vladare iz 18. veka i Veliku Rusiju, naglasivši njen značaj i kulturu kroz istoriju. U Mongoliji je sugerisao da prevlada duh dijaloga i pozvao da mongolski misticizam pokuša uspostaviti dijalog konstruktivni sa susedima, Rusijom i Kinom. Dobri odnosi mongolskog političkog vrha sa Putinom i Sijom svakako su papi Franji bili važni da pošalje signale što Vatikan predlaže da se dođe do mira u Ukrajini, što je i cilj misije kardinala Cupija.
- Treba da krenemo napred kako bismo prešli zid nemogućeg - poručuje Franja, a boravak istaknutog kardinala i specijalnog izaslanika samog pape u Pekingu ne smatra se „posredovanjem”, nego misijom. - I nema veze ako se čini da je misija osuđena na neuspeh. Uvek je bolje pokušati - rekao je papa pred Cupijev polazak za Peking.
Preporučujemo
NOVOSTI U “VATIKANU” Papa se obraća vernicima: Nismo sami na životnom putu
27. 08. 2023. u 13:30
NAUČNA SARADNjA S KINEZIMA: Ministarka Jelena Begović u poseti Kini
14. 09. 2023. u 11:03
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)