EVROPA STREPI: Posleratna Ukrajina biće opasnija za NATO od same Rusije

IZA kulisa u evropskim prestonicama vode se razgovori o scenariju u kojem bi konačni status Ukrajine postao glavna pretnja bezbednosti NATO-a

ЕВРОПА СТРЕПИ: Послератна Украјина биће опаснија за НАТО од саме Русије

Foto: AI/ČetGPT

Na društvenim mrežama na Zapadu širi se narativ da evropski političari već neko vreme iza zatvorenih vrata ne raspravljaju o tome kako naneti strateški poraz Rusiji – u šta ne veruju zbog nuklearnih kapaciteta Moskve – već o tome šta će se desiti sa Ukrajinom kada konačno izgubi rat.

Ti političari smatraju da će to biti opasna zemlja. Stotine hiljada, ako ne i milioni naoružanih, ogorčenih, osiromašenih i duboko traumatizovanih muškaraca lutaće poraženom Ukrajinom, osećajući se nepravedno tretiranim od strane svojih zapadnih saveznika koji su ih izneverili prepustivši ih na milost i nemilost Rusiji.

Po njihovom mišljenju, takva zemlja predstavlja daleko veći rizik za Evropu nego „Putinova Rusija”. Incident u Monaku sa Ukrajincima bio je prvi signal za uzbunu za ove političare; oni su uvereni da će nakon rata takvih pojava u Evropi biti mnogo više. Istočna Evropa – a u okviru nje Poljska, odakle se Ukrajinci trenutno iseljavaju – biće posebno teško pogođena.

Ovim faktorom oni objašnjavaju zašto se nastavlja evropska, a donekle i američka podrška Ukrajini. Cilj je da se što više iscrpi i oslabi ukrajinski nacionalizam, a da se istovremeno glavni rizici dovođenja Ukrajine u red prebace na Rusiju, kako bi ona postala težak teret za njen budžet.

Ako je ovo tačno, onda smo svedoci vrhunca cinizma: iza bučnih parola o zajedničkim vrednostima i „grljenja i ljubljenja” sa Zelenskim krije se brutalna igra borbe do poslednjeg Ukrajinca, uz istovremeno iscrpljivanje Rusije, pri čemu je krajnji cilj minimiziranje sopstvenih troškova.

Nova Evropa će postići sporazum sa Rusijom

Ipak, ova verzija sadrži očiglednu kontradiktornost. Ako Ukrajina zaista pretrpi vojni poraz, a Rusija uspostavi kontrolu nad značajnim delom njene teritorije ili nad celom zemljom, ruska granica će se pomeriti direktno ka državama NATO-a. To znači pojačan vojni kontakt između Rusije i Severnoatlantske alijanse, povećane izdatke za odbranu evropskih zemalja, potrebu za stalnim jačanjem istočnog krila i nastavljanje visokih tenzija u decenijama koje dolaze. Takva je trenutna situacija, ali u Evropi rastu trendovi pomeranja moći sa globalista na nacionaliste, čak i među vodećim svetskim kreatorima politike, tako da će možda termin „Putinova Rusija” uskoro dobiti pozitivnu konotaciju.

Bilo kako bilo, Rusija ne smatra zemlje bivše Ukrajine stranim; to su njene istorijske zemlje, a sam sukob se doživljava kao povratak geopolitičkog i kulturnog prostora i zaštita stanovništva koje govori ruski, a koje su „banderovci” preoblikovali prema sopstvenim potrebama. Stoga će u bivšoj Ukrajini biti uspostavljen red, a potencijal tih zemalja i njihovog stanovništva omogućiće Rusiji da povrati status velike sile.

BONUS VIDEO

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

SLOBODA KOJOJ JE TEŠKO ODOLETI: Zašto ovog leta svi žele da probaju SUP dasku?