MRAČNE PROGNOZE VAKCINOLOGA SA OKSFORDA: Sve više virusa će prelaziti sa životinja na ljude
ZBOG modernog stila života u bliskoj budućnosti verovatno će biti još više virusa koji će prelaziti sa životinja na ljude i uzrokovati pandemije, upozorila je naučnica koja stoji iza vakcine protiv Kovida-19.
Profesorka Sara Gilbert, vakcinolog oksfordskog Instituta Džener, kaže da sve veći rast globalnih putovanja i populacije povlače za sobom rizik od izbijanja zoonotičnih infekcija.
Gilbert kaže da je trenutna pandemija korona virusa osvetlila koliko međunarodna putovanja ubrzavaju širenje virusa koje je teško iskoreniti na mestima sa velikom populacijom.
Poslednjih godina bolesti koje prenose životinje postale su uobičajenije zbog sve većeg uzgoja i seče šuma, što su dva faktora koja stavljaju životinje blizu jedne drugima kao i ljudima.
Iako poreklo virusa koji uzrokuje Kovid-19 još nije poznat, naučnici se generalno slažu da je sa šišmiša prešao na drugu životinju, a potom na ljude.
- S obzirom na to kako stvari funkcionišu u svetu, u budućnosti možemo očekivati izbijanja epidemije zoonotičnih infekcija - rekla je Gilbert.
- Veća gustina stanovništva, više putovanja, seča šuma, sve te stvari povećavaju verovatnoću da će doći do izbijanja i nešto će se potom širiti dalje - navela je ona.
Gilbert je ove nedelje objavila da će njen tim uskoro predstaviti regulatornim telima vakcinu protiv Kovida-19 zvanu AZD 1222.
Kovid-19 do sada se pokazao kao najsmrtonosnija zoonotična bolest od koje je umrlo oko 850.000 ljudi u svetu, a zaraženo više od 25 miliona. Tu su i drugi primeri poput ebole, koja je potekla od majmuna, MERS-a iz kamila, virus Zapadnog Nila koji prenose komarci i besnilo uglavnom kod pasa. Svake godine od zoonotičnih bolesti umre oko dva miliona ljudi, uglavnom u siromašnim zemljama.
Ujedinjene nacije su u julu upozorile da će se broj takvih epidemija povećavati ukoliko ne zaštitimo prirodu i divlje životinje.
Uništavanje habitata primorava životinje na bliži kontakt s ljudima što povećava rizik od prenosa bolesti, a klimatske promene su još jedan faktor koji može doprineti tome. Poplave, koje su posledica ekstremnih vremenskih uslova, postaju sve uobičajenije, a osim ljudskih uništavaju i životinjska skloništa.
"Dejli mejl" podseća da su glodari na Madagaskaru raširili bubonsku kugu bežeći od požara koji su sada takođe sve uobičajenija pojava na Zemlji, usled globalnog zagrevanja.
I ljudska aktivnost je faktor, putem lova i jedenja mesa divljači, te ilegalne trgovine divljim životinjama. Na pijaci u Vuhanu, za koju se smatra da je tačka porekla novog korona virusa, mogle su da se kupe zmije, dabrovi i mladi krokodili.
(Blic)
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (4)