ZA POLA GODINE 14 MILIONA RASELJENIH: Uzrok prirodne katastrofe, konflikti, bolesti

I. S.

25. 09. 2020. u 13:16

VIŠE od 14 miliona ljudi u 127 zemalja raseljeno je od januara do jula ove godine zbog prirodnih i katastrofa, izazvanih sukobima i ratovima.

ЗА ПОЛА ГОДИНЕ 14 МИЛИОНА РАСЕЉЕНИХ: Узрок природне катастрофе, конфликти, болести

Foto: Tanjug/AP

Polugodišnji presek Centra za monitoring interno raseljenih lica (IDMC), sa sedištem u Švajcarskoj, pokazuje da su konflikti i nasilje u prvoj polovini godine, doneli dramatičan porast broja ljudi koji su pobegli iz svojih domova i stavili se na listu interno raseljenih.

Centar za monitoring u izveštaju objavljuje da su konflikti i nasilje izazvali jednu trećinu, odnosno, 4,8 miliona novih raseljavanja, najvećim delom u Africi i na Bliskom istoku.

Situacija u Jemenu, koja se smatra trenutno najvećom humanitarnom katastrofom, posebno je zabrinjavajuća. Mada brojke za Jemen nisu alarmantne same po sebi, ova zemlja suočava se trenutno sa trostrukom krizom. Osim konflikta, rapidno raste stopa zaraze virusom korona, a nedavno se dogodila i jedna od najgorih poplava koje je zemlja doživela poslednjih godina.

Direktorka IDCM, Aleksandra Bilak, ističe da je Sirija na vrhu liste zemalja sa najvećim povećanjem novoraseljenih, najviše zbog vojnih operacija u severozapadnoj pokrajini Idlib. To je dovelo do 1,4 miliona raseljenih ljudi.

Demokratska Republika Kongo takođe beleži nagli porast nasilja i oružanog nasilja i nesigurnosti, posebno u severoiztočnoj pokrajini Ituri, što je takođe dovelo, kao i u Siriji, do 1,4 miliona izbeglih. Burkina Faso je, sa gotovo pola miliona novoraseljenih, postala zemlja sa najtežom krizom raseljavanja u Zapadnoj Africi, zbog oružanog kinflikta koji se širi celim regionom.

Situacija se rapidno pogoršava i u Kamerunu, Mozambiku, Nigeru i Somaliji. Narastajući konflikti i nasilje u tim zemljama doveli su do više novih raseljavanja u prvoj polovoni ove, nego cele 2019. godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.

21. 09. 2024. u 19:21

Komentari (1)

Ovo je najpopularnija destinacija u toku septembra i oktobra Last Minute akcija! Platite 6 noćenja, a boravite 9 ili 10!