I BUTELJKA IZ BLACA U FRANCUSKOM VINSKOM GRADU: "Novosti" u Bordou, kraljevini božanskog pića (FOTO/VIDEO)
SLANI vetar nosi nad glavama miris šunke, mora i vina. U Bordou smo, kraljevini crnog nektara. Ovde je sedište autentične francuske buržoazije i božanskog pića.
Foto: Goran Čvorović
Rečnim kanalima do zaliva Žironde mimoilaze se živahne makete šarenih jedrenjaka i sićušne glave razbarušenih galebova. Iznad, sa obale, pada na njih pogled sa zaobljenog vrha staklenog svetionika Vinskog grada.
Ovo je institucija u kojoj može da se sazna sve, ili gotovo sve o onome po čemu je Francuska možda i najpoznatija u svetu. Pa i o tome koju je bocu, zavisno od jelovnika, najprikladnije staviti na prazničnu trpezu ovih dana.
Vinski grad je zamišljen 2009. godine, a otvoren 2016. u prisustvu tadašnjeg predsednika Francuske Fransoa Olanda, s ciljem da bude kulturni i turistički centar koji će sačuvati nacionalnu vrednost značaja vina.
Posećuje ga oko pola miliona turista godišnje. Među njima su tri četvrtine domaći gosti, a oko jedne četvrtine stranci, najviše Britanci, Amerikanci, Španci, Švajcarci, Nemci i Italijani. Reč je o modernoj staklenoj zgradi, u zelenoj, sivoj i zlatnoj boji, površine više od 13 hiljada kvadratnih metara na osam nivoa, izgrađenoj na mestu nekadašnje livnice u staroj luci.
Stalna izložba omogućuje vinski put od antičkih dana do danas, na svih pet kontinenata. Sve je organizovano u šest tematskih grupa, od upoznavanja s najpoznatijim vinogradima i vinima na svetu, do ličnog otkrivanja aroma i ukusa.
Ovde se prikazuje razvoj proizvodnje vina, od arheoloških iskopina do danas, sve kroz kulturu uzgajanja vinove loze kao opšte kulturne i civilizacije baštine. Posetiocima je na raspolaganju i velika biblioteka knjiga u kojima se pominje vino. Uz stalnu izložbu umetničkih radova organizuju se i privremene postavke, s vinom kao inspiracijom stvaralaca, od Bodlera do Pikasa. Dva-tri sata obilaska brzo prođe.
Zahvaljujući ljubaznosti naših domaćina, saznali smo i kako su se zbog vina i vinograda kroz istoriju menjale navike i privreda, nastajali dvorci, transformisao sastav zemlje. Kanal "Nejšenel Džiografik" je ovaj muzej svrstao na sedmo mesto najboljih u svetu. U ogromnoj vinoteci, sa 14 hiljada flaša, mogu da se pronađu i boce iz sedamdesetak zemalja.
- Imamo ih, naravno, i iz Srbije. Nadam se da ću tačno izgovoriti naziv proizvođača... – kaže nam ljubazni prodavac.
Reč je o našoj autohtonoj sorti prokupac. Buteljka, punjena u poznatoj vinariji u Blacu, ovde se prodaje po ceni od 16,50 evra.
PROMENjEN I ZAKON
Projekat izgradnje Vinskog grada je svojevremeno naišao na kritike udruženja za zaštitu od alkohola i zavisnosti. Zato je, između ostalog, promenjen i član zakona o zabrani promocije aklohola u kome se od tada ističe da novinski tekstovi i turistička ponuda oko alkoholnih pića ne spadaju u reklamu.
U ovom muzeju vina u Bordou za znatiželjne organizuju i obilaske vinograda s degustacijom u regionu koji ima više od 7.000 dvoraca oko kojih su zasađeni čokoti. Plovi se brodom rekom Garonom, preko čijih obala se uz pratnju enologa stiže do poseda u čijim podrumima se čuva dragocena tečnost.
Prostor Vinskog grada može i da se zakupi, za različite privatne događaje, uključujući i salu Belveder s koje, sa visine od 35 metara, puca pogled na ceo Bordo i okolinu. Na ovim proslavama se, naravno, degustira probrano vince.
Ovde se, na kratkim kursevima, koliko se to može tokom jedne posete, podučava i načinu degustacije, mirisnim čulima, ali i nepcima. Vino tu može da se degustira na različite načine, uz sofrologiju, odnosno tehniku opuštanja zasnovanu na jogi, pa sve do tradicionalnog pijuckanja uz pršutu i čokoladu.
Ovde se uči i harmoniji ukusa uz asocijaciju sireva s vinom, pravljenje koktela ili razlikovanje osobenosti vrhunskih vina iz Bordoa, ali i čitavog sveta.
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)