ZNATE LI KO JE SRPKINJA KOJOJ JE TOLSTOJ ODGOVORIO NA PISMA? Ono što joj je napisao bilo je poslednje što je objavio za života
KRATKA prepiska Anđe Petrović, rođene sestre Nadežde i Rastka Petrovića, i velikog ruskog pisca Lava Tolstoja, o austrougarskoj aneksiji BiH, iz oktobra 1908, ušla je u istoriju svetske književnosti jer je odgovor pisca mladoj Srpkinji bilo poslednje pisano delo koje je objavio za života.
Kako je izgledala prepiska Anđe Petrović i Lava Tolstoja moći će da vide i Banjalučani na izložbi "Pismo Srpkinji. Lav Tolstoj o božanskom i ljudskom", koja je od danas u izložbenom prostoru Filozofskog fakulteta, a biće otvorena do 10. marta. Domaćin izložbe je Institut za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Pisma govore da se Anđa pokazala kao velii rodoljub, a preuzela je na sebe i ulogu diplomate. Razlog zbog kojeg je odabrala Lava Tolstoja, Anđa je obrazložila u prvom od tri pisma koja mu je uputila: "Vaša reč je za rusko javno mišljenje 'glas apostola'. Zato izgovorite tu spasonosnu reč, smekšajte srce svog naroda prema malom balkanskom narodu koji se nalazi u ropstvu otimača".
Iz reakcije velikog pisca saznajemo da je bio iznenađen i dirnut njenim rečima, ali njegov odgovor je primljen u Srbiji sa određenom dozom razočaranja, jer se umesto političkog angažovanja, Tolstoj opredelio za filozofski: "Onda kad vam izgleda sve izgubljeno, tek tada počinje pravi život", piše Tolstoj Anđi.
Ipak, Anđa je bila uporna da napiše Tolstoju šta oseća prema otadžbini i svom narodu, i kakva sudbina čeka Srbe posle aneksije BiH. Ona, takođe, u drugom pismu Tolstoju piše: "Nažalost, malom narodu teško je u ovoj stvari da isprednjači jer na čijoj je strani sila, taj je i u pravu".
Tolstoj je posle Anđinog drugog pisma objavio traktat u 12 poglavlja "Odgovor Srpkinji", odnosno "O prisajedinjenju Bosne i Hercegovine Austrougarskoj" u "Moskovskom glasniku". U skladu sa svojom anarhističkom i pacifističkom prirodom Tolstoj je govorio o budućem društvu bez naroda i tradicija: "Bez ogledala na sve ustaljenije ustrojstvo života, osnovano na potčinjavanju jednih ljudi prema drugima, sve češće i češće javljaju se takva učenja - i kod Indusa, i kod Kineza, i kod Jevreja i kod Rimljana, i kod Grka - koja su ljudima otkrivala da se u svakom ispoljava duhovno načelo koje je svima zajedničko i da zato osnova života, koja treba da spaja ljude, ne treba da bude samovolja i nasilje jednih nad drugima, već spoznaja jedinstva duhovnog načela svih ljudi, koje se manifestuje ljubavlju".
I na ove reči velikog pisca Anđa je odgovorila: "Vaš odgovor probudio je u meni plemenita maštanja o pravdi i ljubavi, ali da bih usvojila milosrđe i plemenitost velikog učitelja, ja bih morala da zaboravim da sam Srpkinja, da zaboravim nesreće sred kojih živi srpski narod. A stvarnost zahteva stalnu, realnu brigu o mojoj otadžbini i rešenje krize, posle koje mora da bude sazdan bar privremen mir".
Asistent Filološkog fakulteta u Banjaluci Galina Marija Mićić kaže za "Novosti" da je to da su "Srbi i Rusi braća" već postalo floskula, ali da je vrlo važno da znamo šta nas tačno povezuje i čini braćom:
- Ova izložba pokazuje jednu važnu činjenicu: da se Srbi u vremenu krize prirodno okreću Rusima tražeći zaštitu i podršku, kako na nivou politike, tako i na nivou kulture, ali i običnih ljudi, koji u Rusima vide nadu. Možemo pronaći mnogo primera u istoriji koji to dokazuju, ovo je samo jedan od njih. S druge strane, kada je Rusima u emigraciji bila potrebna pomoć, Kraljevina SHS i Srbi u njoj pokazali su istinsku velikodušnost i iskreno prihvatili Ruse u svojoj državi.
SEĆANjE NA ANEKSIONU KRIZU
IZLOŽBA "Pismo Srpkinji. Lav Tolstoj o božanskom i ljudskom" nastala je povodom obeležavanja 115 godina od Aneksione krize. Pripremili su je saradnici Državnog muzeja Lava Nikolajeviča Tolstoja iz Moskve, na čijem čelu je Vladimir Tolstoj, praunuk velikog pisca, a u Banjaluku i Centar za ruske studije Filološkog fakulteta stigla je zahvaljujući saradnji sa Ruskim domom u Beogradu i zalaganju dr Georgija Engelharta. Na otvaranju su se obratili dekan Filološkog fakulteta u Banjaluci prof. dr Biljana Babić, rukovodilac Instituta za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta prof. dr Boško Branković i asistent Galina Marija Mićić.
Mićićeva dodaje i da je važno da se događajima kao što je ova izložba upoznajemo sa istorijom oba naroda, sa istorijom odnosa Rusa i Srba, i da na taj način saradnju, dobre odnose i bratsku ljubav baštinimo i danas, kako bismo pokazali da rečenica sa početka nije floskula, već istinski odraz odnosa naših naroda.
TRAMP SUSPENDOVAO SKORO SVE ZAPOSLENE: USAID pred gašenjem, 10.000 ljudi dobilo otkaz širom sveta
PRIBLIŽNO 10.000 zaposlenih u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), odnosno skoro svi njeni radnici, će krajem radne nedelje biti stavljeni na administrativno odsustvo pošto predsednik Donald Tramp namerava da raspusti celokupnu organizaciju.
05. 02. 2025. u 12:57
BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj
ŠEF ukrajinskog režima Vladimir Zelenski podsvesno ne može da prihvati temu povlačenja ukrajinskih snaga u zoni borbenih dejstava, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris
30. 01. 2025. u 07:58
(UZNEMIRUJUĆ SNIMAK) Dečak (15) hteo da opljačka penzionera (70) - ovaj ga ubio pištoljem, pa dokrajčio još jednim metkom
DOK je pokušavao da otvori vrata automobila, starac je izvadio revolver i upucao mladića iz blizine, a potom ga je "overio".
03. 02. 2025. u 16:43
Komentari (0)