BELI ANĐEO "SKRIVEN" 700 GODINA: Izuzetno vredna freska krije se u ovom manastiru

Jelena Ćosin

13. 02. 2025. u 18:09 >> 18:33

U PODNOŽJU planine Belava, na uzvišici kraj reke Nišave u pirotskom naselju Staničenje, nalazi se najstarija crkva u Ponišavlju podignuta pre gotovo 700 godina.

БЕЛИ АНЂЕО СКРИВЕН 700 ГОДИНА: Изузетно вредна фреска крије се у овом манастиру

Foto: J. Cosin

Osim što je jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika srednjovekovne Srbije, "skriva" i mističnu fresku Belog anđela, redak prikaz nebeskog čuvara sa belim krilima, različit od svega poznatog u našem crkvenom slikarstvu.

Podignut 1331, ovaj hram posvećen Svetoj Petki, među žiteljima pirotskog kraja poznatiji kao Crkva Svete Paraskeve, stolećima je bila poznata pod imenom Crkva Svetog Nikole. Danas svedoči o bogatom istorijskom nasleđu i baštini tzv. kulturne slojeve koji su se smenjivali tokom vekova.

Njene zidove krase freske među kojima svakako najveću pažnju privlači Beli anđeo, budući da su do danas u Srbiji sačuvana samo tri: u Mileševi, Studenici i u ovoj maloj bogomolji kod Pirota.

Foto: J. Ćosin

Čudesan Beli anđeo u Crkvi u Stanjičenju

Pirotskog Belog anđela posebnim čini ne samo tehnika kojom je rađen, već i atmosfera koju stvara. Kao da je sam majstor želeo da uhvati trenutak božanskog javljanja i prenese ga budućim generacijama.

DUGO SKRIVENE POD KREČOM

FRESKE u crkvi u Staničenju, dugo su bile sakrivene pod krečom. Danas, posle sedam vekova, Beli anđeo se ponovo otkriva svetu, zahvaljujući posvećenosti istraživača i umetnika koji su ovu fresku vratili u fokus kulturne javnosti. Ikonopisci su uradili i kopiju freske prema originalu iz hrama, čekajući nove generacije posetilaca koji će se diviti njegovoj uzvišenoj lepoti.

- Ova predstava Belog anđela je deo kompozicije Mironosnice na Hristovom grobu. Na fresci je prikazan arhanđel Gavrilo obučen u beli hiton i himation. Sedi na kamenu bordo boje i mironosnicama pokazuje desnom rukom mesto Hristovog vaskrsnuća. Freska je nastala sto godina posle oslikavanja Belog anđela u Mileševi, ali ovde nema kopiranja niti korišćenja nekih uzoraka i šema. Majstor je to uradio po svom znanju i osećaju koristeći pigmente koji se uklapaju u tamnoplavu pozadinu. Freskopisac je, takođe, koristio maslinasto-zelenu i svetlo-ružičastu u modelovanju hitona. Freska, nažalost, ima oštećenje, anđelu su iskopane oči verovatno u vreme vladavine Turaka kada su i mnoge freske stradale. Za razliku od Belog anđela iz Mileševe, Staničenjski je rađen možda skromnije, ali vrlo upečatljivo i izražajno sa dominantnim belim krilima - objašnjava za "Večernje novosti" Radmila Vlatković, istoričar umetnosti.

Foto: Privatna arhiva

Radmila Vlatković

Rukopis majstora, kako kaže naša sagovornica, nije poznat niti prepoznatljiv.

- U oslikavanju cele crkve učestvovao je veći broj majstora, pa otuda i nemogućnost prepoznavanja. Ali je očigledna umešnost i moguća komparativnost sa radom Paleologa. Jedinstvenost je u predstavi krila anđela. Kako navodi Dragan Mitić, autor publikacije "Beli Anđeo iz Staničenja - sedam vekova tihovanja", u predstavi ovog Belog anđela nema analogije u drugim crkvama i manastirima ili bar on nije naišao u svojim dugogodišnjim istraživanjima - naglašava Vlatkovićeva.

Crkva u Staničenju je pretrpela mnogobrojne građevinske faze, od rušenja priprate u 16. do rekonstrukcije u 19. veku, kada je dobila izgled koji je zadržan do danas. Poseban značaj imaju arheološka istraživanja u naosu, gde su pronađeni ostaci plemićkih sahrana, među kojima se ističe grob mlade vlastelinke sa zlatotkanom odorom i luksuznim nakitom.

Freske ove svetinje odlikuju se realizmom i individualnošću prikazanih likova. Posebno se ističe galerija od deset portreta vlastele, kao i neobična ikonografska kompozicija Bogorodice s Hristom, okružene svetim Nikolajem i svetim Kirilom Filozofom. Na zapadnoj fasadi živopisan je ciklus posvećen Svetom Nikoli, dok istočni zid priprate krasi friz svetitelja i patrona hrama.

Hram Svete Petke je 1967. godine proglašen spomenikom kulture od izuzetnog značaja kao jedan od najznačajnijih svedoka srpske srednjovekovne istorije i duhovnosti, čuvajući duh vremena i bogato nasleđe srpskih predaka.

Foto: J. Ćosin

 

Profesor Dragan Mitić, jedan od autora monografije "Beli Anđeo iz Staničenja - sedam vekova tihovanja", godinama je istraživao ktitore ove crkve i povezanost sa vlastelinskom porodicom Uroševića, čiji su potomci vladali ovim krajem vekovima.

MOŽE SE ČUTI TIŠINA

VERNICI i namernici koji se danas upute do Crkve svete Paraskeve u Staničenju mogu da osete istu tišinu koja je vekovima čuvala ovog anđela. Crkva Svetog Nikole, nekada zadužbina moćne vlastelinske porodice, danas je seoska parohijska crkva, ali njena duhovna vrednost ostaje nepromenjena - bezvremena.  

Arheološki nalazi otkrili su bogatstvo i moć porodice, a ostaci odeće i nakita u grobovima ukazuju na snažan uticaj vizantijske kulture. Posebnu "težinu" ima i što su u grobovima u porti pronađeni artefakti koji se podudaraju sa motivima prikazanim na freskama, a to jasno ukazuje da je slikar verno preneo duh i svakodnevicu tog doba. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BLIŽE SE VELIKE ZADUŠNICE: Evo kako vernici treba da se pripreme i šta da urade