"U SLUŽBI KILIMANDŽARA, PLANINE BOGOVA": U Tanzaniji, sa nosačima, vodičima, kuvarima, koji pomažu planinarskim ekspedicijama (FOTO)
NAROD Čaga vekovima je imao svoje kraljevstvo u podnožju Kilimandžara i ovu planinu, dominintnu na čitavim afričkim kontinentom, smatrao je nesavladivom.

Foto Privatna arhiva
Zbog njenog snežnog, kupastog, vulkanskog grotla - Kibo, nazivao ju je i belom planinom. Na jeziku Masaja, to je i planina vode. A voda ovde znači život. Za Masaje, Kilimandžaro je i više od života, sama večnost: njegov zapadni vrh nazivaju Ngaje Ngai - Božjom kućom
Otkako je na afrički Olimp, 1889. godine, ogrnut samo ćebetom, osamnaestogodišnji Tanzanijac Joani Kinjala Lauvo, poveo nemačkog geografa, profesora Hansa Majera, kao prvog Evropljanina koji se tu popeo, ova planina postala je jedana od najizazovnijih među sedam tronova sveta, koji su cilj svih zaljubljenika u pogled sa vrha. U pohode joj dolaze ekspedicije sa mnogih meridijana, a sam Kinjala, koji je kao svoj džep poznavao svaku njenu stazu, provodio je penjače na vrh punih sedam decenija. Sa svoje dve žene, u podnožju Kilimandžara poživeo je čak 125 godina. Misiju koju je započeo, nastavlja na stotine njegovih zemljaka.

Foto Privatna arhiva
- Pre korone godišnje je više od 30.000 ljudi dolazilo u Tanzaniju da se penje na Kilimandžaro. U vreme epidemije je to naglo opalo, ali se ponovo približavamo toj cifri - kaže Denis Limo, koji sa svojim saradnicima, planinare, ali i druge avanturiste i znatiželjnike vodi na krov Afrike. - Veliki broj vodiča, kuvara, konobara, amala, ovde ugoste sve te putnike. Mi smo uvek u službi Kilimandžara, planine bogova. Turizam pruža ogromne mogućnosti za zemlju u borbi sa siromaštvom, jer čak i oni koji nemaju nikakvo obrazovanje mogu da se zaposle kao nosači, i tako se prehrane. A sami vodiči, koji goste iz sveta upoznaju sa ovdašnjim prirodnim bogatsvom, su neka vrsta ambasadora Tanzanije.
U toj čitavoj, gotovo nevidljivoj armiji ljudi, koja "opslužuje" Kilimandžaro postoji jasan red i hijerarhija. Kako bi upoznali svaki korak, na nekoliko ruta kojima se penje kroz planinu - od tropskih, kišnih šuma, koje mirišu na opojne begonije, preko padina sa planinskim livadama i krškim rastinjem i visinskim pustinjama, pa do kamena, snega i leda, svi počinju kao nosači - porteri. Svu tešku opremu, ali i čitave kuhinje, sa posuđem i hranom, do vrha doslovno iznose na - glavi!

Foto Privatna arhiva
- U istočnoj Africi, i muškarci i žene, još odmalena nauče se da teret nose na glavi, pa im to nije teško - objašnjava vodič Baraka, rodom iz sela Galapo, udaljenom tri sata od grada Aruše (regionalnog centra oblasti oko Kilimandžara), inače otac tri ćerke, koji je i sam počeo kao porter.

Foto Privatna arhiva
U ekipi veoma važnu ulogu imaju kuvari, koji spremaju svežu, veoma ukusunu domaću hranu, baziranu na piletini, raznovrsnom povrću, krompiru, čorbicama od luka, ili krastavca... Kuvaju ih i u kampovima koji su i iznad četiri hiljade metara nadmorske visine. Deo tima su i ljubazni konobari i konobarice, poput veoma mlade Marije, širokog, milog osmeha. Nada se da će i sama uspeti da jedoga dana upiše dvogodišnji koledž za vodiče. Tako će biti u prilici da više pomogne majci i mlađem bratu.
Svi vodiči, uz praktično preživljavanje u planini, tokom tog školovanja izučavaju botaniku, geologiju, zoologiju ovog područja. Opisuju vam tokom uspona karakteristike endemskih biljkka, kakve su senesijo kilimandžari, čija svaka pojedinačna grana raste po 15 godina, a sabiranjem ukupnog broja grana saznaje se starost drveta, ili lepe lonelije, koja se noću zatvara, a na svetlu otvara. Znaju da prepoznaju poj mnogih od 180 vrsta ovdašnjih ptica. Inače, u ovom nacionalnom parku, pod zaštitom Uneska, obitava i 140 vrsta sisara, među kojima su i majmuni: galagiji, žuti pavijani, plavi majmuni i kolobusi, koji se uglavnom hrane divljim mangom.
"Hakuna matata" i "pole-pole"

Foto Privatna arhiva
Ovo izobilje biljnog i životinjskog sveta veoma je atraktivno za razvoj turizma. Duž staze se mimoilaze grupe iz Nemačke, Švajcarske, Irana, Japana, Španije, Italije, Egipta, SAD, Indije (jednu takvu je predvodila i Malavat Purna, koja je u Ginisovu knjigu svojevremeno ušla kao najmlađa osoba koja se sa samo 13 godina popela na Mont Everest)... Ali, koliko god da je ova privredna grana u porastu, otkriva nam Džumane (na svahiliju njegovo ime je Utorak, jer je toga dana rođen), Tanzanija ima i drugih značajnih kapaciteta:
- Imamo razvijenu poljoprivredu. Uzgajamo dosta kafe i banana. Najveći smo proizvođači šibica u Africi, a pravimo i cipele, a imamo i svoj originalni, redak mineral tanzanit - dodaje ovaj vodič, koji je iz grada Mošija u podnožju.
Kako priča živi dvadesetak minuta motociklom od centra, koji je uz originalne trotočkaše najmasovnije prevozno sredstvo. Inače, u ovoj zemlji i razdaljinu najčešće mere vremenom. Minutima, satima, danima...
Pesma daje osećaj pobede

Foto Privatna arhiva
SRPSKI planinari su veoma snažni, koncentrisani, razumni, i prate instrukcije, što je veoma važno u ovakvim ekspedicijama, koje su teške i riskantne - kaže Vivijen (na slici), koji je dvanaest članova beogradske "Pobede" (Branko Dikić, Ranko Kralj, Momčilo Kralj, Svetlana Jović, Nenad Slavković, Nenad Stojmenović, Snežana Lalović, Branko Timotijević, Goran Mutavdžić, Jelena Kovačević Barać, Branko Mihailović, Dušan Živković), čak i pesmom bodrio da ne posustanu u poslednjoj, najtežoj deonici ka najvišoj tački Afrike, vrhu Uhuru, na 5.895 metara.
- Značenje same pesme nije toliko važno, koliko to što ona daje tako neophodnu snagu da nastavite da se penjete do samog kraja. Ona daje osećaj pobede.
I on je, kao i mnogi Tanzanijci, pomagao da se iškoluju njegovi mlađi braća i sestre. Jedna sestra završila je na univerzitetu svahili i kineski, a najmlađi brat samo kineski jezik, koji postaje sve perspektivniji za posao u celoj Africi.
- Mi nismo bogato društvo, ali i to malo što imamo naučili smo da delimo, da se ispomažemo, posebno u porodici - priča Denis Limo, koga su u tajne vodičkog posla, pre nego što je završio koledž, uveli njegovi ujaci. - Potrebno je da naša država što više ulaže u obrazovanje, kako bismo uspeli da podignemo svest o očuvanju tog velikog prirodnog bogatstva koje imamo. Veoma je važno da Kilimandžaro i ostale naše planine ostanu čiste. Planine treba poštovati, jer u krajnjoj liniji, one nam daju život, egzistenciju.
Legenda o dva brata

Foto Privatna arhiva
PREMA legendi Čago plemena dva vrha Kilimandžara - Kibo i Mavenzi, zapravo su braća. Iako viši, Kibo je mlađi brat, od koga je Mavenzi, jednom prilikom dok su pušili lule, zamolio da mu pozajmi vatru, jer mu se ugasila. Mavenzi je zaspao, i vatra mu se ponovo ugasila, što je razbesnelo Kiba pa ga je "polomio od batina". Na jeziku Čaga, i ime Mavenzi znači slomljeni vrh. Druga legenda kaže da su oblaci koji su često oko Mavenzija, zapravo tu da osramoćenom bratu Kiba, pokriju slomljeno lice. Inače, pripadnici plemena Čago, danas su najčešće, ono što mi nazivamo gastarbajterima. U podnožju Kilimandžara napravili su čitava naselja sa luksuznim kućama, ali u njima niko ne živi do decembra, kada se okupljaju i slave svoje praznike i rituale dva meseca, a potom ponovo kreću u pečalbu.
Kada nastupe kišne sezone, nastavlja Denis, ne ide se u planinu. Tada "službenici" Kilimandžara imaju alternativne poslove - taksiraju motociklima, bave se poljoprovredom, zanatima... Ali, čim se steknu uslovi vraćaju se vrhovima i snegovima, onima kojima je Ernest Hemingvej, u svojoj čuvenoj priči u večnost ispratio junaka Harija (neka vrsta piščevog alterega). Hari u snu, avionom leti ka smrti i beskraju: "I sve što je on mogao da vidi bio je, kao ceo svet široki, veliki, visoki, suncem obasjani i neverovatno beli četvrtasti vrh Kilimandžara. I tada je znao da se on baš tamo uputio."

PUTIN NA SASTANKU IZDAO NAREĐENjE VOJSCI: Zarobljene u Kursku tretirajte kao teroriste, hitno oslobodite čitavu teritoriju!
RUSKI predsednik Vladimir Putin održao je sastanak na jednom od komandnih mesta grupe Kursk, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je na sastanak stigao u vojnoj uniformi.
12. 03. 2025. u 20:09

ŠVAJCARSKI VELTVOHE O PRESUDI DODIKU: Šmit koristi kvazi diktaturu da bi eliminisao nepoželjne političare
ŠVAJCARSKI list Veltvohe je u okviru teksta o aktuelnoj situaciji u BiH, optužio je Nemca Kristijana Šmita da koristi kvazi diktatorsku moć da bi eliminisao nepoželjne političare i upozoravaju Bern kakva ih sudbina čeka ako pristanu na saradnju sa EU.
12. 03. 2025. u 16:03

TRAMPOV UNUK IMA SRPSKO IME: Nosili ga naši slavni vitezovi i vladari - ima jaku simboliku u porodici predsednika SAD
DONALD Tramp Mlađi, sin američkog predsednika, posetio je Beograd radi sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
12. 03. 2025. u 10:36 >> 10:37
Komentari (0)