U TUNELIMA BROJE BREGUNICE: Počinje prvi nacionalni popis malo poznate vrste laste

Dragana Matović

03. 06. 2025. u 16:54

U strmim zemljanim odsecima, pored reka i jezera, gde se retko kozaustavlja, nalazi se dom jedne od najmanje poznatih lastavica u Srbiji - bregunice. Ove ptice gnezde se isključivo u rupama koje same kopaju utlu, a sada se prvi put na nacionalnom nivou utvrđuje njihova brojnost.

У ТУНЕЛИМА БРОЈЕ БРЕГУНИЦЕ: Почиње први национални попис мало познате врсте ласте

Boris Okanović

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokrenulo je prvi nacionalni popis bregunica (Riparia riparia - lat.), lasti koje ne prave gnezda pod krovovima, već ih same kopaju pored reka, jezera, pa čak i uz puteve. Građani mogu da se pridruže ovoj akciji, tako što će do kraja juna dostaviti podatke (na imejl jelena.nikolic.antonijevic@pticesrbije.rs) ukoliko su videli ove laste koje žive u velikim kolonijama.

Cilj je, kako su obavešteni građani, da se precizno evidentira broj parova i gnezdećih mesta, kako bi se omogućilo dugoročno praćenje populacije i izradile mere zaštite za ovu korisnu, ali ugroženu vrstu.

- Teško je ne primetiti zemljane zidove u kojima je na desetine ili stotine rupica. U njih bregunice uleću i izleću kao u košnici. Molimo sve koji ih vide da nam pošalju tačnu lokaciju i fotografiju, a mi ćemo nastaviti istraživanje - kaže Jelena Nikolić Antonijević, koordinatorka popisa.

Boris Okanović

 

Biraju mesta uz Dunav

 

OD pet vrsta lasti, koliko ih se gnezdi u Srbiji, bregunica spada u one manje poznate jer se, za razliku od svojih rođaka - gradske i seoske laste - ne gnezdi na objektima koje je čovek napravio, što ne znači da su skrovita i teško uočljiva vrsta. Najbolja gnezdilišta bregunica su uz Dunav, Tisu, Savu, Moravu i Drinu. Gotovo 40 odsto nacionalne populacije se nalazi uz Dunav.

Prema poslednjim procenama od 2008. do 2013. godine, u Srbiji se gnezdilo između 38.000 i 46.000 parova bregunica. Na osnovu podataka iz Mađarske, poznato je da je vrsta u Panonskoj niziji doživela ogroman pad brojnosti za više od 70 odsto u poslednjih 40 godina, pa se sumnja da je do toga došlo i u Srbiji.

- Upravo zato organizujemo popis - kaže nam Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. - Želimo da saznamo gde se sve nalaze kolonije, koliko ih ima, i da na osnovu toga predložimo konkretne mere zaštite. Bregunica jeste zaštićena vrsta na papiru, ali možda su potrebne i aktivne mere - poput pravljenja veštačkih odseka pogodnih za gnežđenje.

Boris Okanović

 

Bregunice se gnezde od polovine maja, pošto dolete iz Afrike gde provode zimu.

- Ove ptice žive u parovima - dodaje Stojiljković. - Mužjaci prvi stižu u Srbiju, najčešće u aprilu. Oni pripremaju rupe u zemljanim odsecima, a ženke dolaze nekoliko dana kasnije. Gnežđenje počinje od sredine maja, kada ženke polažu jaja, a tokom sezone mogu da se gnezde i dva puta. U našoj zemlji ostaju sve do kraja avgusta ili početka septembra.

Pojedu 10.000 komaraca

 

BREGUNICA je najmanja evropska lastavica, duga je 12 centimetara i teška svega 14 grama. Ta mala ptica može da bude vrlo korisna, jer se hrani i komarcima. Tako da jedna porodica može da pojede i 10.000 komaraca dnevno.Naseljava skoro celu Evropu, osim planinskih predela, veći deo severne, centralne i istočne Azije i srednji deo Amerike.

Za razliku od seoskih i gradskih lasta, bregunica nije vezana za ljude - živi u velikim kolonijama i kopa tunele u vertikalnim zemljanim odsecima pored reka, jezera ili u liticama. Tuneli su dugi i do pola metra, a na kraju se nalazi prošireni deo u kome ptice polažu jaja.

Boris Okanović

 

- Bregunice ne kopaju rupe u zemlji na tlu, već samo u uspravnim stenama i odsecima - ističe Stojiljković. - Zbog toga su njihova prirodna staništa sve ugroženija - uništavaju ih promene tokova reka, izgradnja obaloutvrda, kao i korišćenje pesticida u poljoprivredi. Izuzetni su insektolovci koji love u letu, pri čemu jedna lasta može da pojede i do 1.000 insekata na dan. Zbog toga upotreba insekticida duž rečnih tokova direktno utiče na njihov opstanak.

Popis se sprovodi u okviru projekta izrade prvog nacionalnog Atlasa ptica gnezdarice Srbije, finansiranog od strane Evropskog saveta za popis ptica (EBČ) kroz Fond malih grantova za monitoring (SGF).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBROJAVANJE JE POČELO: BTCBULL pretprodaja ulazi u eksplozivnih poslednjih 26 dana