KRALJ MILAN DOBIJA SVOJ PRVI SPOMENIK U SRBIJI: Leskovac priprema obeležavanje 150 godina od oslobođenja južnih krajeva zemlje od Osmanlij
SRBIJU naredne godine očekuje veliki jubilej - vek i po od kada je, u Drugom srpsko-turskom ratu, oslobodila južne krajeve od osmanske okupacije, koja je trajala pune 423 godine. Zahvaljujući tim vojnim uspesima, naša zemlja je na Berlinskom kongresu dobila i davno očekivanu nezavisnost, kao i teritorijalno proširenje za pet današnjih okruga: Jablanički, Pčinjski, Toplički, Niški i Pirotski.
foto: Narodni muzej Leskovac
Povlačenje Osmanlija iz Leskovca trajalo je dva dana, a ustanici su ušli u grad 24. decembra 1877. godine praćeni povicima: „Živeo Knez Milan! Živela Srbija!“. Ovo je jedan od veoma važnih događaja za istoriju juga naše zemlje, a veliki jubilej biće obeležen time što će Milan Obrenović, u centru grada na Veternici, dobiti svoj prvi spomenik u Srbiji. Knez Milan će, pet godina kasnije, postati i prvi novovekovni kralj Srbije.
- Ta pobeda u Drugom srpsko-turskom ratu, dobijanje ranga kraljevine, kao i teritorijalno proširenje zemlje, su dovoljni razlozi da kralj Milan dobije svoj spomenik. Ovom predlogu idu u prilog i godine posle oslobođenja, kada Leskovac menja svoju fizionomiju. On tada raste, društveno i ekonomski. To je vreme kada se postavljaju temelji budućeg "srpskog Mančestera" koji će, između dva svetska rata, biti poznat širom sveta – objašnjava viši kustos Nebojša Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Leskovcu.
Posle viševekovnog perioda u kome je Srbija bila opterećena feudalnim osmanskim sistemom teško je bilo modernizovati zemlju. Međutim, zakoni koji se tada donose Leskovčanima pružaju i ekonomsku slobodu koju su oni znali da iskoriste...
- Uz strane investicije, nastojalo se da se podrže i domaći fabrikanti. Tako su prve leskovačke gajtanare i druge fabrike, prilikom uvoza i prodaje svojih dobara, imale kraljevske privilegije. Cilj je bio da se novooslobođeni krajevi što pre razviju i da, i u pogledu ekonomije, dostignu preostale delove zemlje – ističe Dimitrijević.
Preduslov industrijalizacije bile su komunikacije, kojima su se kretali ljudi i roba. Prva železnica u Srbiju, ali i u Leskovac, dolazi upravo u vreme vladavine kralja Milana.
- Ta pruga nas je povezala sa Zapadnom Evropom, a kasnije i sa Solunom. Tom prugom se kretao i Orijent ekspres. Ona će poseban značaj imati u godinama razvoja leskovačke tekstilne industrije. U ovom gradu otvorena je i najstarija tkačka škola na Balkanu. U stalnoj postavci našeg muzeja je i razboj koji je kralj Milan donirao toj školi kako bi đaci mogli da uče na najmodernijim mašinama – nabraja Dimitrijević.
foto: I. Mitić
U njegovoj kancelariji već četiri godine stoji, namerno nerestaurirani, portret kralja Milana kao neka vrsta podsetnika na veliki jubilej koji Leskovac ne sme da zaboravi. Radi se o portretu iz depoa muzeja, u bogato ukrašenom ramu, koji je, za vreme vladavine ovog srpskog kralja, bio izložen verovatno u nekoj od leskovačkih institucija.
- To je čovek koji je zakonom osnovao Srpsku kraljevsku akademiju nauka i umetnosti, onakvu kakvu je danas znamo. Kao i svi ljudi, i Kralj Milan je imao svojih nedostataka, ali je dao zamah našoj novovekovnoj državi i omogućio njen politički, društveni i ekonomski razvoj. Njegova vladavina je na mnogo načina oblikovala Srbiju, u smislu kako će ona izgledati u budućnosti. Zato i spomenik, koji nameravamo da podignemo, ima i nacionalni značaj. On treba da nas osvesti i podseti na neophodnost da čuvamo sećanje na bogatu istoriju i ljude poput Kralja Milana i njihove zasluge – naglašava naš sagovornik i podseća da je kralj Milan dvaput posetio Leskovac.
Najpre 23. aprila 1882. godine kada je obilazio novooslobođene delove kraljevine. Ispred Šašit-pašinog saraja, dočekala ga je regularna vojska, ali i ustanici koji su učestvovali u oslobođenju grada. Desetak godina kasnije, sa sinom Aleksandrom, nakon što je abdicirao u njegovu korist, bili su u lovu na Babičkoj gori, a noćili su u konaku crkve u Kumarevu i bili njeni darodavci.
- Pripadamo generaciji koja je u prilici da se na adekvatan način oduži našim precima i kralju Milanu Obrenoviću, oslobodiocu južnih delova centralne Srbije. Leskovčani su znali da prepoznaju značaj ovog događaja, od koga je prošlo gotovo 150 godina, i umeli da ga slave. Naša je dužnost i obaveza da se setimo tih velikih ljudi iz prošlosti, a spomenik kralju Milanu biće trajni podsetnik i primer današnjim i budućim generacijama – zaključuje Nebojša Dimitrijević.
Prema predlogu, na koji se čeka saglasnost urbanista, u centralnom gradskom parku biće podignuta figura srpskog vladara na konju i to će biti kruna aktivnosti kojom će Leskovac, ovogodišnja Nacionalna prestonica kulture, obeležiti oslobođenje juga zemlje od Turaka kao kraj jednog procesa borbe za slobodu koji je trajao duže od četiri veka. Do tada će, kako je najavljeno, ovaj grad dobiti i prvu koncertnu odnosno multifunkcionalnu dvoranu, a leskovački muzej obnovljenu galeriju na spratu i salu za naučne skupove.
ISTORIJSKE (NE)PRILIKE
Kada su slavili 50 godina oslobođenja od Turaka Leskovčani su podigli spomenik palima za otadžbinu, u periodu od 1887. do 1918. godine. Spomenik oslobodiocima postao je simbol ovog grada. Postavljen je na tadašnjem trgu, koji je danas centralni gradski park, na obelisku od veštačkog kamena sa bronzanom figurom ratnika u punoj opremi. Njegovo otkrivanje je bilo kruna svečanosti u kojoj su učestvovale sve državne institucije, lokalna samouprava, vojska, tadašnja žandarmerija, kulturno-umetnička društva i brojni pojedinci. Stogodišnjica je obeležena mnogo skromnije i to naučnim skupom u muzeju i knjigom u izdanju ove ustanove. Razloge treba tražiti u drugačijim političkim uverenjima koja su tada vladala, ali i u tim i takvim vremenima jubilej od ovog događaja nije ostao neobeležen.
Preporučujemo
DEŽURSTVO ZA PRAZNIKE: Rad službi i ambulanti Doma zdravlja u Leskovcu
30. 12. 2025. u 13:35
NA ULICI NOŽEM NAPAO ČOVEKA: Leskovčanin uhapšen zbog nasilničkog ponašanja
30. 12. 2025. u 12:22
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
AKO VAM AUTO PROKLIZA: Savet automobiliste koji može spasiti živote - kako bezbedno voziti po SNEGU
ČEDOMIR Brkić objasnio je kako vozači treba da pravilno očiste automobile nakon snežnih padavina, ali i kako da voze, upravljaju i ponašaju se u saobraćaju.
05. 01. 2026. u 19:27
Komentari (0)