VAZDUH JE VEĆ PUN POLENA: Ne preskačite terapiju, breza najjače "udara"
ALERGIČNI na polen breze već bi trebalo uveliko da piju terapiju, jer vazduh je pun ovog alergena, koji se uz ambroziju smatra jednim od najjačih. Od ostalog polena drveća, prema rečima Mirjane Mitrović, iz Agencije za zaštitu životne sredine, prisutni su brest, jasen, jova, leska, tise, čempres, topola, vrba, javor i četinari.
Foto Shutterstock
Mitrovićeva kaže da breza još nije u crvenoj zoni, ali sa toplijim vremenom sigurno će uskoro da pređe granicu:
- Zasad se beleže prekogranične vrednosti tise i čempresa, ali oni se ne smatraju jakim alergenima.
Poznato je da alergija uzrokuje svrab nosa, očiju, pojavu sekrecije, ali čnjenica je da može da dovede i do sinuzitisa.
Kod pacijenata sa alergijskim rinitisom, kontakt sa inhalatornim alergenom dovodi do otoka sluznice nosa što ometa ventilaciju i drenažu sinusa, i dovodi do zaostajanja sekreta i osećaja punoće i bola - kaže naša sagovornica. - Lečenje u ovom slučaju podrazumeva primenu lokalnih i sistemskih lekova za alergije, s tim što su rezultati lečenja bolji kada se boluje samo od alergijskog rinitisa. Takođe, ispiranje nosa rastvorima na bazi morske vode donekle može da olakša tegobe i poboljša funkciju nosa, a nekada su korisne i inhalacije.
Stručnjaci sve češće upozoravaju da alergijskim tegobama dodatno doprinosi aerozagađenje.
Naučnici sa američkog Univerziteta Stanford sproveli su ispitivanja na osnovu kojih su doneli zaključak da prevelika izloženost zagađivačima, naročito porast zagađivača u vazduhu, uz istovremeno smanjenu izloženost bakterijama i mikrobima, doprinosi sve masovnijem obolevanju od nutritivnih alergija, atopijskog dermatitisa, astme i alergijskog rinitisa.
Čestice koje se nalaze u vazduhu i prepoznate su kao vodeći zagađivači, a takođe predstavljaju najveći rizik za razvoj alergijskih oboljenja, su prizemni ozon, partikularne čestice PM 2.5 i PM 10, ugljen-monoksid, sumpor-dioksid i azot-dioksid.
PRVO ALERGEN, PA TERAPIJA
ISTRAŽIVANjA pokazuju da veliki broj ljudi alergiju leči "na svoju ruku" upotrebom antihistaminika. Kod određenog broj alergičnih ova terapija je dovoljna. Međutim da bi bila u potpunosti efikasna i otklonila tegobe i eventualne posledice, neophodno je prvo utvrditi koji alergen ili alergeni izazivaju osetljivost, kao i njenu jačinu. Osim antihistaminika u lečenju alergija se upotrebljavaju i kortikosteroidi, kao i lekovi iz grupe inhibitora leukotrijena.
U navedenom ispitivanju sa Stanforda navodi se studija sprovedena na 5.000 dece uzrasta do šest godina u kojoj je dokazana jaka veza između izloženosti saobraćajnom zagađenju i nastanka astmatičnog bronhitisa, polenske groznice, ekcema i senzibilizacije kod te dece.
Na pojavu alergija veliki uticaj ima urbanizacija koja uništava biljni i životinjski biodiverzitet čime se narušava ljudski mikrobiom koji je najodgovorniji za dobar imunitet. Kada je imunitet van balansa telo ne može da se brani od alergijskih reakcija i zapaljenskih procesa.
Među faktorima životne sredine koji povećavaju rizik pojave alergijskih oboljenja su i porođaj carskim rezom, redosled rođenja, izloženost duvanskom dimu i psihosomatski faktori.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)