KAD U ISTO VREME TRPE SRCE I BUBREZI: Ne čekajte pojavu otoka i malaksalosti
STARENjE uz gojaznost, pušenje i narušene masnoće i šećer u krvi nosi veliki rizik da se razviju bolesti srca i bubrega istovremeno.
Foto Shutterstock
Dodatna nevolja je u tome što se poremećaj u radu ova dva organa, koji se stručno naziva kardio-renalni sindrom, kasno otkriva, a samim tim i ne leči, što značajno ugrožava život obolelog, jer kada se jave simptomi znači da se već zakasnilo, upozoravaju lekari.
Kardio-renalni sindrom se definiše kao patofiziološki poremećaj srca i bubrega u kome akutni ili hronični poremećaj funkcije jednog organa podstiče akutni ili hronični poremećaj drugog organa.
Profesor dr Igor Mitić, nefrolog Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, kaže da su srce i bubrezi usko povezani, pa svako oštećenje jednog organa neminovno dovodi i do oštećenja drugog. Zajedničko oštećenje povećava verovatnoću za lošiji tok bolesti, lošiji ishod, povećava troškove lečenja i zato je jako važno da se ovo oboljenje prepozna na vreme.
Smatra se da 10 do 12 odsto građana Srbije već ima neku bubrežnu bolest. Njihov rizik da dobiju srčano oboljenje u narednom periodu je gotovo stoprocentan. Kako se bolest pogoršava, tako se pogoršava njihovo stanje i, nažalost, njihova smrtnost je pet, deset, pa i dvadeset puta veća nego da nemaju istovremeno oštećenje ova dva organa.
foto: Printscreen K1 televizija
Profesor Mitić kaže da je najbolji način da se spreči loš ishod kardio-renalnog sindroma, da se otkrije na vreme, jer tada ima prostora za modifikaciju toka bolesti i usporavanje pada bubrežne funkcije:
- Što manje ljudi na dijalizi, to je više novca za lečenje drugih bolesti. Moramo i sebi malo da pomognemo, preventivnim pregledima na koje smo zaboravili u prethodnih 30 godina. Dijagnostika je jednostavna: vađenje krvi, analiza urina i jedan ultrazvuk - napominje profesor Mitić.
UTICAJ GOJAZNOSTI
DA povišene vrednosti šećera i masnoća u krvi negativno deluju na bubrege uglavnom je poznato. Međutim, podjednako loš uticaj na ove vitalne parne organe ima i gojaznost. Nefrolozi ukazuju da gojaznost negativno utiče na bubrege jer gojazne osobe izlažu svoje bubrege prekomernom radu, koji se ogleda u filtriranju veće količine krvi od normalne, usled povećanih metaboličkih potreba viška telesne mase. Ako ovaj prekomerni rad traje duži vremenski period, postoji velika verovatnoća da će nastati hronično oštećenje bubrega. Osim toga, sve je više dokaza da gojazni češće obolevaju od bubrežnih kamenaca i tumora.
Kao i većina masovnih nezaraznih bolesti, kardio-renalni sindrom se najbolje leči prevencijom. Ovo podrazumeva prestanak pušenja, fizičku aktivnost, ograničenje unosa štetnih namirnica i soli, regulaciju telesne mase. Jer, jednom ustanovljeno oštećenje srca i bubrega zahteva doživotno praćenje i lečenje različitim dostupnim lekovima i medicinskim, pa i hirurškim procedurama.
- Kada se kod osoba starijih od 50 godina pojave malaksalost ili otok, onda je već kasno - kaže profesor Mitić, jer to su prvi vidljivi znaci kardio-renalnog sindroma. Ovaj sindrom je ogroman medicinski, socijalni i finansijski pritisak na društvo jer zahteva strahovito veliki broj hospitalizcaija, a lako se sprečava.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)