POMEN VELIKANIMA I NJIHOVIM DELIMA: Otac Simeon o ciklusu izložbi posvećenom našim najznačajnijim arhitektama u Biblioteci grada Beograda

Miljana Kralj

14. 05. 2025. u 14:05

NAŠEG uglednog arhitektu Slobodana Dragovića, pre nego što se zamonašio, iguman Jefrem iz manastira Stanjevići pitao je: "Jesi li ti ostavio nešto nezavršeno u svojoj struci?". Dragović mu je odgovorio da ima jednu tugu, što nije dao pomen kolegama i koleginicama koji su se upokojili.

ПОМЕН ВЕЛИКАНИМА И ЊИХОВИМ ДЕЛИМА: Отац Симеон о циклусу изложби посвећеном нашим најзначајнијим архитектама у Библиотеци града Београда

Foto Dragan Milovanović

- On mi je na to rekao da je to nešto što radi rodbina, a ja mu objasnio kako želim drugu vrstu pomena - priča, za "Novosti", otac Simeon, pokretač ciklusa "Inok Simeon", u okviru koga je krajem minule nedelje, u Biblioteci grada Beograda, otvorena izložba posvećena akademiku Ivanu Antiću. - Kako su sve arhitekte, uglavnom bezbožne, imao sam želju da njihova dela izložim, i da ih sveštenik osvešta, da bi svi ljudi koji tu dođu mogli da se mole za njihovo mesto u Carstvu nebeskom. Iguman me gledao zaprepašćeno i dao mi zadatak da to radim do kraja života.

Kada je dobio blagoslov, odmah se bacio na posao, i to sa kolegom Zoranom Manevićem, koji se potom upokojio. Tako je u organizaciji Asocijacije srpskih arhitekata napravio prvu izložbu, posvećenu upravo Maneviću. Jedini fond koji je imao bila je njegova penzija.

- Niko nije hteo ni da mi da salu, a kako sam imao prijateljicu u Biblioteci grada Beograda, predložila mi je da pozajmimo odeljenje kao izložbeni prostor. Prihvatio sam, uz sumnju da će tu iko pogledati postavku, posebno arhitektonsku, jer se one uglavnom odvijaju u velikim salama, sa pompeznim otvaranjima, na koja dolazi samo struka, a potom ih retko ko obilazi. Posle otvaranja sam sa strepnjom otišao da vidim šta se u biblioteci dešava, i video da kroz pozajmno odeljenje dnevno prođe između 850 i 1.200 ljudi. Najmanje 15 odsto njih je svakodnevno videlo postavku, što je između 250 i 300 posmatrača, mnogo više nego na drugim mestima.

Bolje - kad budemo bolji

DEGRADACIJA arhitekture dešava se svuda, ne samo kod nas - objašnjava sagovornik. - I svet se promenio do neprepoznavanja. Danas se ni komšije između sebe ne poznaju. Važi ono pravilo: ne diraj me, ne diram te. Sve to Gospod Bog dozvoljava. Jer, on je nama dao slobodu, od trenutka kada nam je dao dušu. Dao nam je mogućnost molitve da sa njim komuniciramo, a treća važna stvar koju nam je pružio je izbor. Ostaje nam tako da se molimo da nam bude bolje, a biće nam bolje kada mi budemo bolji. 

Potom su, na istom mestu, nastale postavke u čast (još živog) Aleksandra Đokića, pa potom Marije i Branislava Jovina, Mihaila Mitrovića, Zorana Bojovića, Vladislava Ivkovića, pa Ljiljane i Dragoljuba Bakića. Izložba o Antićevom opusu je po redu osma, a ciklus je ukupno predstavio rad 10 arhitekata. Od prvog do poslednjeg, sama naša elita.

- I Antić je vrh naše arhitekture, dok njegov Muzej savremene umetnosti pripada evropskom vrhu. Svi ovi velikani koje sam uvrstio u ciklus pripadaju jednoj eri u kojoj je naša arhitektura dala značajan dopinos evropskoj, ali i svetskoj. To je pokazala i pre nekoliko godina održana izložba u njujorškom muzeju MoMA.

Zamisao sagovornika je da izložba ima nastavak, jer je svakom autoru posvećeno 20 panoa, što je već fond od njih 250, pa bi se tako postavke, sa po tri dela svakog umetnika, smenjivale na turneji po srpskim gradovima, od Novog Sada, Niša, Kragujevca, Podgorice, manastira Stanjević (pored Budve), Banjaluke, Beča i Čikaga.

- Edukativni karakter ove izložbe ima svrhu da ljudi širom naših gradova više zavole svoju česmu, svoj ulaz, svoj grad...Kada pekari, krojači, ljudi različitih profesija, koji imaju kuće, dođu u dodir sa ovom vrhunskom arhitekturom, poželeće da ulepšaju svoju okolinu. To podiže svest i ljubav prema vlastitom mestu, kući, ulici.

Biblioteka mitropolita Amfilohija

U MANASTIRU Stanjevići igrale su se najznačajnije premijere Grada teatra u Budvi, i to sve zahvaljujući igumanu Jefremu, koji ima veliko razumevanje za umetnost - tvrdi sagovornik. - Imamo fantastičan amfiteatar, zvezdano nebo, čistu prirodu, nema muzike koja uznemirava... Tu je Njegoš napisao "Luču mikrokozmu". Umetnici tu dobijaju neviđenu inspiraciju. Naša agapa toliko napuni dušu, da se uvek vraćaju. Tu je i biblioteka mitropolita Amfilohija sa 25.000 knjiga, gde se stalno odvijaju predavanja, sesije. Imamo ispred manastira skulpture Miodraga Živkovića i Dragana Radenovića.

U ovaj projekat je, kao mogućeg budućeg naslednika, otac Simeon, uključio profesora Petra Arsića, a namerava i mlade inicijatore za zaštitu Dobrovićevog Generalštaba - Igora Miketišina i Miljana Salatu. Kaže da ceo ciklus ne bi bio moguć bez pomoći Miodraga Rajovića iz Peći, i njege porodice, Vesne Simonović i Aleksandra Kovačevića.

- Sve ovo uradio sam iz čiste ljubavi, bez mržnje i surevljivosti. U manastiru sam shvatio da nema ništa bez Božjeg prsta. Nekada Bog progovori kroz umetnika. Sve je Božje i ako bih se hvalio da sam ja nešto uradio, ne bih imao pristup Carstvu nebeskom - zaključuje otac Simeon.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ON JE TAKO NEZREO! Problemi u Denveru - košarkaš Nagetsa optužio Vestbruka da narušava svlačionicu