LETNJIKOVAC ROMANOVIH: Dvorac u kom je održan istorijski sastanak izgradio Nikolaj Drugi

В. Н.

04. 02. 2025. u 17:55

NA samom jugu Krima, na imanju Livadija, nedaleko od Jalte, ruski car Aleksandar Treći, kupio je 1861. imanje i podigao letnjikovac Romanovih - letnju prestonicu Rusije.

ЛЕТЊИКОВАЦ РОМАНОВИХ: Дворац у ком је одржан историјски састанак изградио Николај Други

Foto Vikipedija

Sagradio je tamo Veliki dvorac za svoju suprugu. Ubrzo je, nedaleko od njega podignut i Mali dvorac za naslednika, u kojem je car, zapravo mnogo češće boravio i gde je i preminuo 1. novembra 1894. U Hramu Vozdviženja časnog krsta u Livadiji na vernost ruskom prestolu se zakleo i car Nikolaj Drugi, a tu je prešla u pravoslavlje njegova buduća supruga, princeza od Hesen-Darmštata, koja je postala carica Aleksandra Fjodorovna. Ali, nijedan od ova dva nije čuveni Livadijski dvorac, onaj prepoznatljivi gde je 1945. održana čuvena konferencija na Jalti. On je zadužbina poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog i njegova gradnja počela je 1910. po projektu velikog arhitekte Nikolaja Krasnova.

Od svih livadijskih dvoraca građenih po narudžbini carske porodice Romanov sačuvan je samo ovaj poslednji, za čiju izgradnju je nalog izdao Nikolaj Drugi i prema nekim proračunima, car je u njega uložio oko četiri miliona zlatnih rubalja. Temelj mu je postavljen 1910. godine, a potpuno je izgrađen i opremljen za 17 meseci.

Dvorac je sagrađen u stilu italijanskih vila iz doba renesanse a od belog inkermanskog krečnjaka koji se vadi na Krimu. Znameniti Nikolaj Krasnov, koji je već sa 24 godine postao glavni arhitekta Jalte, učinio je ovaj grad zadivljujuće lepim i često opisivanim u ruskoj književnosti i memoarima. Na Krimu je po Krasnovljevim projektima podignuto više od 60 objekata.

Foto Privatna arhiva

Car Nikolaj Drugi, Foto Vikipedija

Porodica poslednjeg ruskog cara je u Livadijski dvorac dolazila na odmor u proleće i u jesen. Iz Peterburga su putovali vozom do Sevastopolja, gde su prelazili na jahtu i njome svečano uplovljavali u luku Jalta. Car i carica sa decom su udisali lekoviti vazduh, banjali se u moru i na suncu, šetali peške po parku i na konjima ili automobilima po okolini. Posebno su voleli da idu u lov i da igraju tenis na terenu u parku. Omiljeni hobi im je bilo fotografisanje.

Sećanje Voštane figure ključnih aktera u Livadijskoj palati, Foto Privatna arhiva

Poslednji put carska porodica boravila je u Livadiji u proleće 1914. godine. Planirali su da u jesen dođu ponovo, ali u leto je počeo Prvi svetski rat, a zatim je zemlju zahvatila revolucija koju nisu preživeli.

Istorija Za ovim stolom su se dogovarali i potpisani detalji, Foto Privatna arhiva

Posle revolucije u dvorcu je nekoliko godina radio Muzej svakodnevice carske porodice, a potom je pretvoren u sanatorijum za seosko stanovništvo gde su ljudi lečeni od tuberkuloze. Posle rata, sve do Staljinove smrti, 1953. godine, Livadijski dvorac je bio letnjikovac visokih državnih funkcionera, a tek 1993. pretvoren je u muzej.

Foto Vikipedija

Ruzvelt sa delegacijom u 43 sobe

U LIVADIJSKOM dvorcu se odigrao jedan od najvažnijih političkih događaja Drugog svetskog rata - Krimska (ili Jaltinska) konferencija Staljina, Ruzvelta i Čerčila, šefova tri savezničke države antihitlerovske koalicije SSSR, SAD i Velike Britanije.

Baš u ovom dvorcu u 43 sobe odseo je Frenklin Ruzvelt sa američkom administracijom.

Ruska delegacija bila je smeštena u palati Jusupov, a Britanci u Vorontsovoj palati udaljenoj oko osam kilometara. Danas u dvorcu postoji muzej, ali se ponekad koristi i za međunarodne samite.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Uvećanu prostatu prepoznajemo po promenama u mokrenju