NEZABORAV DETINJSTVU I SRBIMA U SLAVONIJI: Povodom 20 godina od smrti Slobodana Mileusnića, objavljena njegova jedina zbirka pripovedaka
KAO istoričar umetnosti, muzeolog i upravnik Muzeja SPC, dr SlobodanMileusnić (1947-2005) ostavio je dubok trag u očuvanju i tumačenju srpskekulturne baštine.

Prometej
Njegova monografska dela: "Srpski manastiri odHilandara do Libertvila", "Srednjovekovni manastiri Srbije", "Vodič krozmanastire u Srbiji", "Duhovni genocid" o porušenim, oštećenim iobesvećenim srpskim svetinjama u građanskom ratu 1991-1995. kao i tokomNATO agresije i mnoga druge, svedoče o njegovoj dubokoj posvećenostiistraživanju i dokumentovanju srpskog duhovnog nasleđa. Povodom 20 godinaod Mileusnićeve smrti izdavačka kuća "Prometej" objavila je njegovujedinu zbirku pripovedaka "Priče iz slavonskog kraja", koju je napisaopred kraj života. U njoj se osvrće na detinjstvo i mladost u rodnom seluGoveđe Polje, u Zapadnoj Slavoniji.
- Pet priča i jedna nedovršena koja je imala potencijal možda i najbolje među njima, sve je što je dr Slobodan Mileusnić, vrsni muzeolog i istraživač crkvene baštine, najviše iz rodne Slavonije, srpskih crkava u Hrvatskoj, ostavio u literarnom smislu iza sebe - navodi prof. dr Slavica Garonja, književnik i književni istoričar. - Neke priče su nastale na velike pravoslavne praznike, a sve u prvoj polovini 2005. Poriv da ih napiše višestruko je simboličan. Pred neumitnom spoznajom o ovozemaljskom odlasku i bez mnogo vremena pred sobom, u prebiranju ostvarenog, u piscu se javio onaj najdublji, ne više naučni, već literarni nerv, koncentrisan i satkan od onih prvih, i zato najčistijih, nepatvorenih sećanja na detinjstvo i osnovno školovanje, provedeno u rodnom selu u Zapadnoj Slavoniji, kojem je, na neki način, u tom svođenju računa, osetio da je ostao dužan.
Bio je svestan da nema mnogo vremena pred sobom. Zato su, kaže Garonja, priče nastajale "stihijski", mada gotovo neosetno prelaze u drugu, tvoreći time mini-torzo nekog romana:
- Priče plene toplinom i neposrednošću, onih iskonskih, prvih doživljaja i duševnih senzacija, u kojima je zahvatio tek ponešto iz tog života, sa jasnom svešću da piše o svom narodu koji od 1991. do 1995. u tom kraju više ne postoji.

Prometej
Napisao više od 570 knjiga
SLOBODAN Mileusnić je bio upravnik Štamparije SPC, urednik "Pravoslavlja", a od 1990. i upravnik Muzeja SPC. Bio je član mnogih odbora, među kojima i onih za uređenje Hrama Svetog Save i obnovu Hilandara. Napisao je više od 570 knjiga, članaka, recenzija, predgovora, pogovora, feljtona... Tu građu uspeo je da pronađe Milenko Zailac i na 40 strana objavio Mileusnićevu bibliografiju, uz doktorsku disertaciju "Požeška mitropolija".
- Tekstove je štampao u enciklopedijskim izdanjima, naučnim i stručnim zbornicima i časopisima, raznovrsnim publikacijama institucija SPC, vodičima, katalozima, dnevnoj štampi. Osim na srpskom, radovi su mu objavljivani na ruskom, engleskom, grčkom, rumunskom, francuskom, nemačkom, italijanskom - kaže Zailac.
"Plava šklica", "Utopljenik" i "Šudlanje" govore o detinjstvu. "Plava škloca" priča o jednom neobičanom nožiću drvenih korica, koje za dečaka ima vrednost višu od obične, materijalne, jer ih je sam stvorio i obojio čudesno plavom bojom. U priči su opisane i oskudne poratne, pedesete godine prošlog veka, skromni inventar seoske škole i značaj knjige u tadašnjoj svesti đaka, ali i najviše duhovne vrednosti.

Prometej
U "Utopljeniku" je opisao nemio slučaj kupanja u viru koji je mogao da se završi tragično. Dao je u priči dragocen opis letnjih dečačkih igara u slavonskom selu. "Šudlanje" (ili "slavonski golf"), je setno sećanje, na zaboravljenu dečačku igru iz ranih pedesetih godina 20. veka. "Ukleti mlin" je pripovetka o propasti jed(i)ne mađarske porodice u Mileusnićevom rodnom selu, dok "Gojko" govori o sinu moćnog i bogatog gazde u selu koji se propio i potrošio celo bogatstvo.
Antraga, ogljanka, fertun...
PRIČE su napisane zavičajnim jezikom i specifičnom leksikom slavonskih Srba. Mnogi od nas ne znaju da se u Slavoniji kaže antraga za visoku korovsku travu, brina za tlo ivice reke, često obraslo grmljem i žilama, da je ganjak poluotvoreni hodnik ispred kuće, ganjcati - gaziti, drot - žica, ogljanka - prostorija koja služi kao ostava, sepet - pletena četvrtasta košara sa jednom ručkom, tišler - stolar zanatlija, fertun - pregača, kecelja, zaštitni deo odeće...
- Možda i najbolja priča "Baba Jaga (Jagoda)", ostala je nažalost, nedovršena - kaže Garonja. - Započinjući je kao portret omiljene bake iz detinjstva, sa opisom karakteristične ženske slavonske nošnje iz daruvarskog kraja, u koju je baka bila obučena, Mileusnić možda najšire zahvata prostor svog rodnog kraja: kroz skicirane odnose unutar porodičnog života, ali i istorijskog perioda Drugog svetskog rata, te stradanja od ustaša, kada upravo njegova baka Jagoda (od milošte Jaga), izrasta u pravi simbol Velike Majke, koja čuva ognjište i osakaćenu porodicu, svima pomaže, savetuje žene u selu, pa ih i porađa. Možemo samo da žalimo što smo ostali uskraćeni za jednu autentičnu prozu o srpskom narodu slavonskih prostora.

Prometej
Mileusnić je ostavio datume kada je priče napisao: "Plavu šklocu" napisao je o Božiću 2005, "Ukleti mlin" o Vaskrsu, dok je poslednja datirana priča "Šudlanje" o Svetom Pantelejmonu. U životnoj trci sa vremenom, pretpostavlja se da je nedovršenu priču počeo da piše u jesen 2005, ali, nažalost, nije stigao da je dovrši, preminuo je 22. novembra te godine.
- Mileusnić nam je darovao nepatvorenu prozu o Zapadnoj Slavoniji, koje u našoj literaturi ima malo - kaže Garonja. - Tim je značaj ove knjige veći.

RASPOREĐENO 110.000 VOJNIKA, RUSI KREĆU U ZAVRŠNI UDAR NA POKROVSK: "Sa time bi mogli zauzeti srednje veliku evropsku državu"
RUSIJA ne pokazuje znakove povlačenja u ratu protiv Ukrajine. Naprotiv, Moskva je pojačala dalekometne udare na ukrajinske gradove i napade duž cele linije fronta. Vojni stručnjaci ističu da je ruska strana usvojila nove taktike, oslanjajući se na masovnu upotrebu dronova i malih diverzantskih jedinica, piše The New York Times.
10. 08. 2025. u 20:18

EVO KO JE TROSTRUKI UBICA IZ GNjILANA: Bio u društvu sa Kurtijem, Osmanijevom i Haradinajem
TRI osobe su ubijene, a nekoliko je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila danas u Gnjilanu, dok je osumnjičeni napadač u bekstvu, prenela je Koha. Bolnica u Gnjilanu saopštila je da je na licu mesta konstatovana jedna smrt, a da su dve osobe prebačene u Urgentni centar bez znakova života.
10. 08. 2025. u 18:11

Ovako izgleda kuća Milana Borjana koja je demolirana: Lopov odneo i snimač video nadzora (FOTO)
"HVALA policiji grada Beograda na brzoj reakciji i sjajnom odnosu prema poslu."
11. 08. 2025. u 09:52
Komentari (0)