DVORSKI NAMEŠTAJ PLATIO IZ SVOG DŽEPA: Istoričar Nebojša Jovanović otkriva malo poznate detalje iz života srpskog vladara Mihaila Obrenovića

Dragana Matović

20. 06. 2025. u 07:00

BIO je tih, obrazovan i uporan. Knez Mihailo Obrenović (1823-1868) verovao je da se sloboda ne osvaja samo mačem, već i pregovorima, zakonima i kulturom.

ДВОРСКИ НАМЕШТАЈ ПЛАТИО ИЗ СВОГ ЏЕПА: Историчар Небојша Јовановић открива мало познате детаље из живота српског владара Михаила Обреновића

Laguna

Upamćen je kao vladar koji je iselio iz Srbijeposlednje turske garnizone i 1867. postavio srpski barjak na Beogradskutvrđavu jašući na pobedničkom konju s "ključevima grada" u ruci. Podigaoje zgradu Narodnog pozorišta, pored srušene Stambol kapije i pripremioteren za proglašenje pune nezavisnosti Srbije (1878), koju, nažalost, nije dočekao. Pao je kao žrtva zavere u Košutnjaku, koja ni danas nijesasvim rasvetljena.

Treći vladar suverene Srbije rođen je u Kragujevcu kao mlađi sin kneza Miloša i knjeginje Ljubice. Prvi put je postao knez 1839. posle smrti starijeg brata Milana. Mlad i neiskusan nije se najbolje snalazio na vlasti, svrgnut je 1842. i ponovo doveden posle Miloševe smrti 1860.

- Knez Mihailo je bio "najmarkantniji gospodin" među vladarima. Knjige, stihovi, notne sveske i klavir u kući, a konji, lov i trke napolju bili su mu najveća opsesija. Upamćen je kao izvanredan igrač valcera u bečkim salonima i odličan kolovođa srpskih igara na poselima. Čovek velikog stila koji je od svog dvora napravio zvaničnu državnu instituciju i u njemu organizovao evropske prijeme i balove. Napisao je veliki broj pesama, a neke od njih su prisvojili drugi - kaže nam istoričar Nebojša Jovanović, čiju je novu knjigu "Dvor kneza Mihaila Obrenovića 1960-1968" upravo objavila "Laguna".

Laguna

 

Knez Mihailo je autor poznate starogradske romanse "Što se bore misli moje". Najpre se verovalo da ju je posvetio bliskoj rođaci Katarini Konstantinović u koju je navodno bio zaljubljen, ali nije smeo da je oženi. Jovanović je, međutim, uveren da je stihove posvetio svojoj ženi Juliji:

- To jeste njegova najpoznatija pesma, ali ima još bolja koja mu je ukradena. "Jesenje lišće" napisao je kada se rastao od supruge Julije i ispratio je u Beč. Navodno je tu pesmu napisala neka Novosađanka 1910, ali to je Mihailova pesma. U stihovima se prepoznaje njegov stil: "Uzalud behu sve nade moje/Uzalud se nadah da ćeš ostati..." - kaže Jovanović.

Groficu Juliju Hunjadi i kneza Mihaila zvali su najlepšim parom Evrope. On, visok, crn, naočit, ona - "one vrste lepote svojstvene rasi kojoj pripada". Savršen par - prosvećeni, obrazovani, lepih manira. Ali, Julija je sve vreme volela jednog čoveka, a to nije bio on. Održavala je tajnu vezu sa knezom Karlom Arenbergom. Mihailo i Julija nikada se nisu zvanično razveli, ali su dobili neku vrstu razrešenja.

- Mihalo je bio povučen, da ga život nije opredelio da bude vladar, verovatno bi bio dobar umetnik. Sarađivao je sa Vukom Karadžićem u prikupljanju narodnih umotvorina. On je pronašao bajku "Zlatna jabuka i devet paunica". Obilazio je sela i odlazio kod meštana. Uvek je naglašavao da tim ljudima kažu da ne treba da ga služe. Ono što je beležio slao je Vuku Karadžiću. Malo je poznato da je beležio i narodno muzičko stvaralaštvo - priča Jovanović.

Laguna

 

Palata porušena 1904. godine

DVOR kneza Mihaila nalazio se na Terazijama, između Starog i Novog dvora. Nije izlazio direktno na ulicu. Poslednji vladar koji je u njoj stanovao bio je kralj Petar Karađorđević.

- Zabluda je da je ova zgrada srušena odmah posle Majskog prevrata 1903 - kaže Jovanović. - Porušena je godinu kasnije. Ta kuća je postojala i u vreme proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka, kada je na Malu Gospojinu, krunisan kralj Petar Prvi Karađorđević. Ideja je bila da se podigne reprezentativnija zgrada, ali nema preciznih podataka o tome.

Njegov dvor na Terazijama bio je u državnom vlasništvu, a koristili su ga vladari. Nameštaj su plaćali "iz svog džepa".

- Knez Miloš često nije razlikovao svoju i državnu kasu, pa je nameštaj platio državnim novcem. Kada je to saznao, Mihailo ga je iskritikovao, vratio državi te dukate i dao svoje - otkriva naš sagovornik.

Laguna

 

Knez Mihailo je prvi uveo red u dvorsku službu. Postojao je priručnik sa pravilima kojih su morali svi da se pridržavaju.

- Uticaj zapadne kulture na beogradskom dvoru je prevladao, čak i u ishrani. Na srpskoj trpezi prvi put se pojavio paradajz: plavi i crveni, morska so i torte. Tada je nastao i izraz "bečka mustra" za nekoga ko se pravi nevešt i naivan - kaže Jovanović.

Iza atentata i procesa koji je vođen bili su liberali, odnosno njegovi politički protivnici koji su sticajem okolnosti bili zaslužni i da se Obrenovići vrate na presto.

- Lični arhiv Mihaila Obrenovića je spaljen, a ko je pokušao da začeprka po svemu tome, mogao je da vidi da su umešani ljudi koji su još bili na političkoj sceni. Niko nije smeo predaleko da kopa po procesu. Likvidirani su "izvođači radova", a pozadina atentata ostala je nerasvetljena - priča Jovanović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ČEDO ZAPADA, PLOD VARVARSKE NATO AGRESIJE Zaharova zgazila lažnu državu: Kosovo je iskonska srpska zemlja