Istorijski dodatak novosti
KRALJ JE BIRAO IZMEĐU USTAVA I DRŽAVE: Uzroci zbog kojih je jugoslovenski suveren uveo diktaturu
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima. Ti komplikovani odnosi eskaliraće krvavim raspletom u Skupštini.
29. 08. 2024. u 01:00
DRINA JE ZA HRVATE ISTORIJSKA GRANICA: Donošenje Ustava pojačalo razlike među opozicionim strankama
DONOŠENjE septembarskog Ustava 1931. građanske stranke su doživele kao jasnu nameru režima da malo šta menja.
29. 08. 2024. u 00:00
JUGOSLOVENI IGNORIŠU MATICU SRPSKOG NARODA: Kraj diktature i povratak na sistem ustavne monarhije
U GODINAMA diktature, tradicije srpske državnosti predstavljane su kao deo zajedničke jugoslovenske istorije.
28. 08. 2024. u 23:00
OČUVANJE DRŽAVE I PRIMIRENJE POLITIČKIH STRASTI: Zakoni i ideologija lične vlasti Jugoslovenskog monarha
U ČITAVOJ prvoj deceniji života Kraljevine SHS srpske političke partije su isključivale sve istorijske, plemenske, verske, pokrajinske razlike kao razlog novog administrativnog uređenja i teritorijalnog izdvajanja u okvirima državne celine.
28. 08. 2024. u 22:00
KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
28. 08. 2024. u 20:05
RAZLAZ TITA I DRAŽE ZBOG DEOBE RATNOG PLENA: Neuspeli pokušaji da partizani i četnici nađu zajednički jezik
PRECIZNIJI odgovor na pitanje zašto su propali svi pokušaji Josipa Broza Tita i Draže Mihailovića da se nađe zajednički jezik u ujedinjenju njihovih pristalica u otporu okupatoru, po svemu sudeći, nećemo skoro dobiti.
14. 08. 2024. u 16:00
TITO POSLE PADA UŽIČKE REPUBLIKE PODNOSIO OSTAVKU: Kao što je brzo buknuo, ustanak se u većem delu Srbije brzo ugasio
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
14. 08. 2024. u 14:00
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
KAO DAN početka oružane borbe srpskog naroda u Srbiji protiv okupatora, označen je od vlasti u socijalističkoj Jugoslaviji, i opšteprihvaćen u domaćoj istoriografiji, 7. jul 1941, onaj dan o kojem su u Beloj Crkvi ubijena dvojica pripadnika Žandarmerije kvislinške vlade Milana Nedića.
14. 08. 2024. u 13:00
OKUPACIJA UDARAC SRPSKOM NARODNOM PONOSU: Zašto je Tito odlučio da centar revolucije preseli u Beograd
MOBILIZACIJOM, kao načinom da brojčano ojačaju svoje jedinice, služili su se i vojni četnici, organizacija Draže Mihailovića, ali ne odmah i u početku ustanka (u prvo vreme, vojno-četnički odredi orijentisali su se pre svega na evidentiranje boraca, odnosno vojnih obveznika.
14. 08. 2024. u 13:00
RAZLAZ ČETNIKA I PARTIZANA JE BIO NEMINOVAN: U Srbiji 1941. stvorena najveća slobodna teritorija u okupiranoj Evropi
BEZ OBZIRA na to što ustanak protiv okupatorskih snaga nije izbio na jednom mestu i podelio se na više samostalnih, ili slabo povezanih celina, u prvoj godini rata 1941. glavno oružano poprište je bila Šumadija.
14. 08. 2024. u 11:38
TUĐMAN ZA "OLUJU" ČEKAO SAGLASNOST BELE KUĆE: Nerazjašnjena pitanja oko vojne operacije na Krajiške Srbe
JEDAN od najvećih zagovaratelja teze o snažnim i nepomirljivijim podjelama i antagonizmima na relaciji Glavni stožer (štab) OS RH - MORH (ministarstvo odbrane) za vrijeme Oluje danas je umirovljeni general HV Rahim Ademi, koji je u operaciji Oluja bio načelnik stožera (štaba) Zbornog područja Split te je u toj ulozi bio jedan od najbližih suradnika zapovjednika ZP Split generala Ante Gotovine.
06. 08. 2024. u 16:00
HRVATSKE KONTROVERZE OKO OPERACIJE "OLUJA": Različite interpretacije burnih događaja u avgustu 1995. godine
TIJEKOM dugotrajne operativne razrade Zamisli za oslobađanje okupiranih područja RH iz listopada 1993., kao svojevrsnoga prototipa vojno-redarstvene operacije Oluja, kao i nakon izdvojene napadne Operacije Bljesak s početka svibnja (maja) 1995, kojom je za vrlo kratko vrijeme oslobođena Zapadna Slavonija, napravljen je 26. lipnja (juna) 1995. konačan plan strateške napadne Operacije Oluja - onakav kakav mi danas poznajemo.
06. 08. 2024. u 14:00
UDAR NA KNIN NAJVAŽNIJA TAČKA "OLUJE": Pripreme za vojnu operaciju na RSK počele su u jesen 1993. godine
U PONEDELjAK 8. srpnja (jula) 2024. sastao sam se, na terasi restorana Zagrebačka pivovara u Ilici, s admiralom Davorom Domazetom Lošom (rođ. 1948. u Sinju), načelnikom Obavještajne uprave Glavnog stožera (štaba) Oružanih snaga RH uoči, za vrijeme i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.
06. 08. 2024. u 12:00
"OLUJA" POČELA NA ZELENI SIGNAL IZ VAŠINGTONA: Politička pozadina vojno-policijske operacije na RSK 1995. godine
BILA je subota, 4. avgust 1995. godine.
06. 08. 2024. u 10:36
ZVANIČNI ZAGREB JE KUPOVAO VREME: Procene Međunarodne zajednice uoči napada na Krajiške Srbe
BUDUĆI da sam u ovome serijalu imao prilično mnogo sučeljavanja među glavnim, najistaknutijim protagonistima Oluje (mislim ovdje, naravno, i na politički dio priprema za Oluju), završit ću ovaj, treći i posljednji nastavak serijala još jednim takvim sučeljavanjem, ovaj put na relaciji Ivić Pašalić - Miomir Žužul.
06. 08. 2024. u 05:00
PREDSEDNIK HRVATSKE ODBIJA DA PRIMI ČLANOVE KONTAKT-GRUPE: Lukava odluka na Pantovčaku
UŽI krugovi oko Tuđmana imali su dovoljno vojno-obavještajnih podataka da srpska strana neće prihvatiti plan Kontakt-grupe.
02. 08. 2024. u 07:00
MIROVNI PREDLOG KONTAKT-GRUPE ODBIJEN I U ZAGREBU I U KNINU: "Plan z-4" formula za Srbe u Hrvatskoj
U RAZGOVORIMA s Matom Granićem za ovaj serijal (razgovarali smo u dva navrata, 4. i 24. lipnja (juna) 2024, oba puta u njegovoj obiteljskoj kući na Remetama) zamolio sam svojega sugovornika, bivšega dugogodišnjega (1993-2000) ministra vanjskih poslova RH, da mi dodatno pojasni i precizira to što je napisao u svojoj knjizi.
01. 08. 2024. u 07:00
NERAZJAŠNJENA DILEMA - ZAŠTO JE HRVATSKA DELEGACIJA OTIŠLA U ŽENEVU: Nesuglasja glavnih protagonista "Oluje"
TIJEKOM druge polovice srpnja (jula) 1995. (po nekim izvorima već u lipnju (junu) 1995. ili čak još ranije), a posebice u ovim najzgusnutijim i najkritičnijim danima, na prijelazu iz srpnja (jula) u kolovoz (avgust) 1995, Tuđman je čvrsto i definitivno odlučio vojno napasti pobunjene Srbe u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini (iz toga su njegova plana bili izuzeti Srbi u istočnoj Hrvatskoj - taj će se okupirani dio Hrvatske vratiti u ustavno-pravni poredak RH tek naknadno, kroz proces tzv. mirne reintegracije Podunavlja, u drugoj polovici, odnosno potkraj 1990.), drugim riječima odlučio je da im nanese težak vojni poraz, na bojnom polju, na ratištu, nakon kojega se oni više nikada neće moći oporaviti i koji će biti završna (u pobjedonosnom smislu riječi) točka na "i" u svemu onome što se u hrvatskoj politici, publicistici i historiografiji obično naziva razdobljem Domovinskoga rata u Hrvatskoj, 1990-ih.
31. 07. 2024. u 07:00
HRVATSKI OBAVEŠTAJCI PRATE SVAKI KORAK SRBA: Uloga tajne službe u pripremi pregovora u Ženevi
A EVO, NAPOSLjETKU, kako je završetak hrvatsko-srpskih pregovora u Ženevi, kao i ono što je uslijedilo neposredno nakon toga, doživio i treći član hrvatskog izaslanstva, tadašnji šef tajne policije RH Smiljan Reljić (po onome kako mi je on to ispričao u našem razgovoru u Zagrebu 6. lipnja (juna) 1924.):
30. 07. 2024. u 19:30
PREGOVORI U ŽENEVI PREDSTAVA ZA VELIKE SILE: Ne uspela šatl diplomatija međunarodnih posrednika
ODLUČNA, pa čak pomalo i ljutita intervencija Vesne Škare Ožbolt kod Torvalda Stoltenberga urodila je plodom. Škare Ožbolt: - Nakon ručka, negdje oko 14 sati, možda već i u 14.30, stave oni nas, već na taj prvi poslijepodnevni sastanak, za stol, unutra... A ručali smo u dvorcu, sve je bilo u dvorcu...
30. 07. 2024. u 17:30
RADIKALAN ZAOKRET U STAVU MEĐUNARODNIH POSREDNIKA: Formalni i neformalni susreti Hrvatskih i Srpskih pregovarača
KAO I IVIĆ Pašalić i ostalih dvoje članova hrvatskog izaslanstva, V. Škare-Ožbolt i general P. Stipetić, tako je i Smiljan Reljić bio vrlo neugodno iznenađen i konsterniran time što moderatori i koordinatori ženevskih pregovora Stoltenberg i Arens nisu dopuštali nikakav, pa čak ni fizički kontakt između članova hrvatske i srpske delegacije, što je već na prvi pogled izgledalo veoma čudno i zagonetno.
30. 07. 2024. u 16:30
LAŽNIM NAPADOM HRVATI ZAVARALI SRBE: Fingiranje pregovara u Ženevi dan pre početka operacije "Oluja"
DAN UOČI Oluje, u četvrtak 3. kolovoza (avgusta) 1995. ujutro, članovi hrvatskoga pregovaračkoga izaslanstva - njih četvero: vođa delegacije Ivić Pašalić, Vesna Škare Ožbolt, Smiljan Reljić i general Petar Stipetić - sletjeli su, posebnim malim zrakoplovom Vlade RH, na ženevski aerodrom, odakle su se, automobilom, prebacili u vilu Saugy, na periferiji Ženeve, gdje su ih dočekali međunarodni posrednici i koordinatori hrvatsko-srpskih pregovora u Ženevi, Norvežanin Thorvald Stoltenberg i Nijemac Geert-Hinrich Ahrens..
30. 07. 2024. u 15:30
HRVATSKA BI IZVELA „OLUJU“ I DA SRBI NISU REKLI „NE“: Politička pozadina vojno-policijske operacije na RSK 1995. godine
U SERIJALU, iz tri dela, „ Dan prije Oluje“ Darka Hudelista, poznatog hrvatskog novinara i publiciste, u kome „Novosti“ u svom „Istorijskom dodatku“, paralelno sa najčitanijim zagrebačkim političkim nedeljnikom „7 dnevno“, otkrivaju nepoznate detalje šta se tih vreli, uzburkanih i dramatičnih dana, na prelazu iz jula u avgust 1995. godine, dešavalo u političkom i vojnom vrhu hrvatske države.
30. 07. 2024. u 14:41
DAN PRE "OLUJE": HRVATSKA SE ZAHUKTAVA NA BRIONIMA: U Ženevi spremljena zamka za političke predstavnike Srba
VRHUNAC je ljeta 1995. Svi su u Hrvatskoj opušteni, relaksirani i bezbrižni, usredotočeni isključivo na svoj godišnji odmor i ljetovanje. Pa tako, među ostalima, i članovi hrvatske Vlade, ministri, zastupnici Hrvatskoga sabora (koji je, naravno, bio raspušten još početkom ljeta )...
30. 07. 2024. u 07:00
