PLASTIČNO, STAKLENO, ILI OD ČELIKA? Koje je posuđe najbolje, šta je otrovno, a šta najzdravije - Toksikolog otkriva za "Novosti" (VIDEO)
POSTOJE četiri osnovna načina na koje hemikalije dospevaju u ljudski organizam i tako ga hronično truju.
To su zagađenost vazduha, pušenje, profesionalna izloženost određenim supstancama, kao i njihov unos kroz hranu, vodu, i druge proizvode za svakodnevnu upotrebu.
Gostujući u podkastu "Novosti", profesor dr Aleksandra Buha Đorđević, toksikolog Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, naznačila je da se otrovi dele na prirodne i industrijske:
- Prirodne otrove koje stvaraju biljke i životinje nazivamo toksinima, a industrijske - hemikalijama. I jedni i drugi mogu da budu fatalni, a to zavisi u kojoj dozi smo im izloženi, i u kom vremenskom periodu. Svaka supstanca je štetna u velikim kličinama. Najbolji primer za to je voda. Ukoliko se unese u velikim količinama, može da dovede do smrtnog ishoda.
* Koja namirnica sadrži najveću količinu otrova?
- To je teško reći, ali ono što je sigurno je da ne postoji ona koja ne sadrži industrijske hemikalije. Hemikalije mogu da dospeju u hranu iz životne sredine. Drugi način je da biljke tretiramo pesticidima, pa nam se ove hemikalije vraćaju u organizam kroz njihovo konzumiranje, kao i kroz hranu životinjskog porekla. Treći, podjednako bitan način je ambalaža. Ona takođe može da utiče da hemikalije prodru u hranu, a bitan je i način na koji se hrana čuva i priprema.
* Postoji li način pripreme hrane kojim se smanjuje mogućnost da se ona kontaminira?
- Postoji posuđe koje je manje štetno. Pripremanje hrane u plastičnom posuđu, podgrevanje i čuvanje tople hrane u njoj nije najbolji izbor s obzirom na to da plastika sadrži veliki broj hemikalija. Pogotovo oštećena plastika. Što se tiče zdravijih opcija, to je čuvanje i serviranje hrane u staklu. Staklo je inertan materijal i minimalan broj supstanci će iz ove ambalaže da prodre u hranu. Idealno je da se hrana termički obrađuje u posuđu od čelika, a da se izbegava teflon.
* Na koji način možemo da prepoznamo da je telo puno toksina?
- U retko kojim situacijama će telo da bude zasićeno otrovima. Znači to su već situacije kada govorimo o akutnom trovanju, kada je došlo do velike izloženosti konkretnoj hemikaliji u kratkom periodu. Ono o čemu sada pričamo je hronična izloženost hemikalijama u malim količinama. Mi nikada nećemo imati jasne simptome koji će da nas upozore da je do trovanja došlo. Hronična izloženost hemikalijama jeste značajna zato što je naše zdravlje proizvod genetike, i svega onoga sa čime se susrećemo tokom života. Kombinacija ova dva faktora određuje naše zdravlje.
* Kada govorimo o prirodnim otrovima, jesu li oni jaki kao industrijski?
- Jesu. Neki od najjačih otrova su prirodnog porekla. Tu bi trebalo pomenuti aflatoksine, prirodne otrove koje stvaraju gljivice i mogu se naći u žitaricama i mleku. Aflatoksin b1 se smatra vrlo kancerogenim.
* Da li toksini iz hrane izazivaju gojaznost i dijabetes?
- Da. To su otrovi koje nazivamo endokrinim omotačima. To je specifična grupa otrova, koji se u organizmu pretvaraju da su naši hormoni. A, hormonska ravnoteža je vrlo bitna za očuvanje zdravlja. Naročito je organizam na ove otrove osetljiv u toku razvoja, dakle u ranom detinjstvu, kada se endokrini sistem i svi drugi organi razvijaju. Ovi otrovi mogu osobu da predisponiraju za gojaznost i za dijabetes, čak i kada je majka tokom trudnoće bila njima izložena.
Alkohol nikako
* Postoji verovanje da je čašica domaće rakije lek. U kojoj meri je alkohol toksičan?
- Moje mišljenje je da alkohol uopšte ne bi trebalo da se konzumira, a pogotovo ne tokom trudnoće. Alkohol izaziva zavisnost, a hronična izloženost može da ošteti jetru i centralni nervni sistem i razvije brojne oblike rizičnog ponašanja.
* Na koji način da smanjimo izloženost otrovima?
- Zakonska regulativa zaista pokušava da ide u korak sa naukom, i one hemikalije koje su nekada bile u upotrebi, a dokazalo se koliko su opasne se više ne upotrebljavaju ili su svedne na minimum. Činjenica je da regulativa uvek kasni za naukom, ali je to donekle normalno. Ipak, najbitniji su naši zdravi izbori, a to je da izbegavmo plastiku, da konzumacijom cigareta i alkohola ne doprinosimo većoj izloženosti štetnim hemikalijama nego što je to potrebno.
* Da li je tačno da stres i negativne emocije predstavljaju ozbiljan izvor toksina?
- Stres i negativne emocije su deo našeg svakodnevnog okruženja i to u kombinaciji sa izloženošću hemikalijama, kroz biohemijske procese može da odredi kakvog ćemo da budemo zdravlja.
BONUS VIDEO - TOP PET SUPER LEKOVITIH BILjAKA: Momčilo Antonijević gost podkasta Dr Novosti
Preporučujemo
ČIČAK SNIŽAVA ŠEĆER I ISPIRA MOKRAĆNE KANALE: Lekovito svojstvo biljke svima dostupne
19. 05. 2024. u 07:00
DOKTORI OTKRIVAJU: Šta sve morate da znate ako imate probleme sa srcem (VIDEO)
01. 05. 2024. u 07:00
VITALNI I U STAROSTI: Treće doba lakše se podnosi uz adekvatnu ishranu (JELOVNIK)
02. 05. 2024. u 18:56
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (0)