PRAVNI ZASTUPNIK EPARHIJE RAŠKO-PRIZRENSKE O CRKVI U CENTRU PRIŠTINE: Hram Hrista Spasa spomenik je represiji nad 40.000 Srba
ALBANSKI ekstremisti i intelektualci oličeni u liku dvojice arhitekata, Erona Sile i Lorika Bucolija, poveli su novu kampanju da se nedovršeni Saborni hram Hrista Spasa u centru Prištine okuje u kavez i pretvori u "Muzej izgubljenih glasova" (inače ime niza ustanova u Evropi posvećenih Holokaustu). Ovoj "ideji", o kojoj su "Novosti" pisale u petak, prethodio je, 3. aprila, tekst "Šovinizam iza religije - slučaj crkve u dvorištu Prištinskog univerziteta" Gurakuča Kučija iz Instituta za studije hibridnog ratovanja OKTOPUS. Kuči je inače i ranije na meti imao SPC optužujući je za skrivanje oružja, što je svojevremeno demantovao Kfor.

Foto: J. Matijević
Povodom Kučijevog napisa oglasio se advokat Aleksandar Radovanović, glavni pravni savetnik Eparhije raško-prizrenske navodeći da je izneto niz zapaljivih i flagrantno netačnih tvrdnji o Hramu SPC u Prištini. U tekstu objavljenom na sajtu eparhije Radovanović navodi da je Kuči provokativno i neistinito prikazao Hram Hrista Spasa kao ideološko sredstvo etničke dominacije, a ne kao legitimni verski objekat.
- Na taj način, Kuči je metodama koje se koriste u hibridnom ratovanju Srbe proterane iz Prištine označio kao okupatore i agresore, a kršioce verskih i ljudskih prava koji bi da unište verski objekat, i preko njega svaki trag postojanja Srba u Prištini, kao navodne žrtve - piše Radovanović.

Foto: Eparhija raško-prizrenska
Podseća i da je hram u Prištini izgrađen početkom devedesetih, posle peticije velikog broja pravoslavnih vernika koji nisu imali sabornu crkvu.
- Gradnja sadašnje crkve je započeta ne od strane Miloševićevog režima, već od strane tadašnjeg episkopa raško-prizrenskog, potonjeg patrijarha Pavla, u vreme kada je u Prištini živelo oko 40.000 Srba. Građevinske dozvole i lokacija su obezbeđene u skladu sa zakonskim normama toga vremena. Opravdano verujemo da je ova crkva jedan od retkih objekata na Kosovu koji je prošao sve zakonske procedure, i čije su dozvole i vlasništvo nad zemljom neupitni, i pre i posle rata - piše Radovanović.

Foto: J. Matijević
Podsećajući da ceo Kučijev tekst počiva na premisi da je u gradu bez Srba takav objekat nepotreban i po njemu obeležje "srpske okupacije i dominacije", autor teksta bi, navodi se u reagovanju Radovanovića, u ime intelektualnog poštenja, trebalo i da naglasi da Srba u Prištini gotovo da nema zbog progona posle rata i otvorenog i nekažnjenog nasilja nad njima, kao i zbog sprečavanja njihovog povratka.
METODE HIBRIDNOG RATOVANjA
ADVOKAT Radovanović ističe i da je u martu 2025. TV Koha prenela razgovor dvojice profesora, kosovskih Albanaca, u kojem je otvoreno iznet stav da je Crkva Hrista Spasa trebalo da bude uništena posle rata.
- Proglašavanje Srpske pravoslavne crkve, u situaciji u kojoj je stalno izložena napadima, pretnjama i uskraćivanju prava, za navodnog agresora, predstavlja metode hibridnog ratovanja, koje gledamo po celom svetu - piše Radovanović.
- U takvim okolnostima, ova crkva stoji i kao spomenik represiji nad 40.000 ljudi, čiju je sudbinu pratila i sama crkva. Njeno nestajanje bi bilo i brisanje sećanja na užasan zločin nad 40.000 proteranih Prištevaca, što je možda i bila namera ovakvih brojnih pokušaja nakon rata - piše u reagovanju Radovanovića.
Pravni zastupnik Eparhije kaže i da su prištinske vlasti nakon rata više puta pokušale da to ospore, ali bez uspeha, a da je poslednji takav pokušaj završen 2017. kada je zahtev Univerziteta odbačen.
Preporučujemo

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)